Prema grafici koju je objavio Visual Capitalist, a temelji se na podacima UN World Population Prospectsa za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina i zemlje u njezinu okruženju nalaze se među državama s najvišim udjelom starijeg stanovništva (65+).
BiH zauzima 18. mjesto na listi od 36 zemalja, dok je Srbija odmah ispred na 17. poziciji, a Hrvatska još više – na 14. mjestu. Ovi podaci nisu tek suha statistika – oni predstavljaju najavu dubokih ekonomskih i socijalnih izazova koji predstoje.
Sve starije društvo
U Bosni i Hercegovini 22,9% stanovništva ima više od 65 godina, što u brojkama iznosi približno 718.000 osoba. Hrvatska bilježi još viši udio – 23,6%, odnosno oko 909.000 građana starije dobi.
Srbija je također ispred BiH, s udjelom od 23,1%, što predstavlja oko 1,5 milijuna osoba. Nešto bolje stoji Slovenija, gdje stariji čine 22,2% populacije (oko 470.000 osoba), ali je i dalje visoko na ljestvici.
Starenje stanovništva nije samo socijalni izazov – ono prerasta u prvorazredni ekonomski problem. Kompanije se već sada suočavaju s nedostatkom ne samo kvalificirane, već i bilo kakve radne snage.
U budućnosti će taj problem postajati sve izraženiji, s negativnim posljedicama na investicije, inovacije i ukupan gospodarski rast. Mlađe generacije pokreću potrošnju i tehnološki napredak, dok starije stanovništvo ima drukčije potrebe, manju sklonost riziku i sporije se prilagođava novim tehnologijama.
Omjer između radnika i umirovljenika sve je nepovoljniji. Vlade će, u tom kontekstu, biti prisiljene donositi nepopularne mjere – poput podizanja dobne granice za mirovinu, smanjenja mirovina ili povećanja doprinosa, što dodatno opterećuje gospodarstvo.
Uz to, starija populacija zahtijeva i više zdravstvenih usluga, što stvara dodatni pritisak na zdravstvene proračune, bolnice i već opterećeno medicinsko osoblje, koje je također pogođeno emigracijom.
Prosječna starost stanovnika BiH iznosila je 41,8 godina 2021. godine, dok se procjenjuje da će do 2050. narasti na čak 49,3 godine. Za usporedbu, 1992. godine prosječna starost bila je samo 30,2 godine – što dodatno naglašava razmjere demografske transformacije.
Demografska kriza bez odgovora
Bosna i Hercegovina suočena je s ozbiljnom demografskom krizom koja prijeti ne samo njezinoj budućnosti, već i samoj održivosti države. Termin “bijela kuga” koristi se za opis trenda u kojem broj umrlih godinama nadmašuje broj rođenih, što je već godinama prisutno u BiH.
Istovremeno, zemlja bilježi sve manji broj novorođenčadi, ubrzano starenje i kontinuirani odlazak, posebno mladih, u zemlje zapadne Europe. Time se dodatno smanjuje broj potencijalnih roditelja, zatvarajući krug demografskog pada.
Ruralna područja sve više ostaju bez stanovnika, sela nestaju, a gradska naselja ubrzano stare. Posebno zabrinjavajuće je to što u BiH izostaje jasna i dugoročna strategija za rješavanje ove krize. Iako postoje pojedinačne mjere na entitetskoj i županijskoj razini – poput jednokratnih potpora za novorođenčad ili subvencija roditeljima – one su nesustavne i nedovoljne.
Demografska reforma
Prava demografska obnova zahtijeva cjelovite reforme: stvaranje sigurnih radnih mjesta, stambene olakšice za mlade, dostupne i kvalitetne vrtiće, bolje uvjete za usklađivanje poslovnog i obiteljskog života te povratak povjerenja u državne institucije. Bez takvih koraka, BiH riskira da postane zemlja staraca, a u pojedinim dijelovima i potpuno opustjela.
Gubitak stanovništva ne znači samo smanjenje radne snage – on vodi prema gubitku kulturnog identiteta, urušavanju ekonomskog sustava, pa čak i ugrožavanju teritorijalne kohezije zemlje. Ako se hitno ne poduzmu ozbiljni i strateški potezi, pitanje opstanka Bosne i Hercegovine prestat će biti isključivo političko – postat će biološko i civilizacijsko pitanje.
“Bijela kuga” je tihi neprijatelj – ne koristi oružje, ali iza sebe ostavlja pustoš. I, ako se nešto ne promijeni, njezina žrtva mogla bi biti cijela država.
Vrisak.info
