Klimatske promjene sve više utječu na globalnu proizvodnju hrane, a Bosna i Hercegovina, s nedostatnim sustavom navodnjavanja i slabom zaštitom od vremenskih nepogoda, suočava se s posebnim izazovima.
Dugotrajne suše, a onda nepredvidive i lokalne oborine koje često obaraju mjesečne rekorde u količinama, dva su dijametralno suprotna scenarija, no oba se jasno povezuju s činjenicom da na razini planeta raste srednja temperatura, a što unosi značajne promjene u atmosferskim sustavima, vodeći prema sve češćim ekstremima.
O važnosti dostupnosti vodnih resursa za proizvodnju hrane govorili su nedavno i u okviru Ujedinjenih naroda, čijih je sedam agencija objavilo najnovije podatke o gladi za zemlje Europe i središnje Azije, istražujući povezanost između poboljšanog upravljanja vodnim resursima, održive poljoprivrede i sigurnosti hrane.
Ističu da, ako stanovnici Europe i središnje Azije žele imati hranu na svojim tanjurima, moraju imati sigurnost u opskrbi vodom, piše Večernji list.
Uz navedeno, vodna sigurnost je, ističu, i svojevrsni katalizator transformacije sektora hrane i poljoprivrede u regiji kako bi postali učinkovitiji, inkluzivniji, otporniji i održiviji.
Poruka iz Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu jest kako je održivo upravljanje vodnim resursima ključ za otpornost poljoprivrednika na klimatske izazove te za očuvanje sigurnosti hrane.
A s kakvim se poteškoćama suočavaju BiH i njezini poljoprivredni proizvođači, vidljivo je iz Strateškog plana ruralnog razvoja do 2027. godine, dokumenta koji detektira glavne slabosti i prijetnje u poljoprivredi, ali i prilike i snage. Analiza stanja u sektoru rezimirana je kroz SWOT analizu.
Analiza je urađena po odgovarajućim oblastima kako bi se jednostavnije definirali vizija i strateški ciljevi.
Među prijetnjama istaknute su upravo klimatske promjene, povećanje godišnje temperature, neravnomjerna distribucija oborina s dugoročnom tendencijom njihova smanjenja, kao i povećanje učestalosti poplava i dugotrajnih suša.
Kada govorimo o prilikama za razvoj, naglašeni su potreba povećanja dostupnosti navodnjavanja te unaprjeđenje sustava za obranu od poplava. Istodobno, istaknuta je i važnost izmjene strukture upotrebe poljoprivrednog zemljišta u korist biljaka koje daju veću dodanu vrijednost, uvođenje novih sorti otpornijih na klimatske promjene, povećanje prihoda od sakupljanja i prerade nedrvnih šumskih proizvoda te u konačnici povećanje zaštićenih područja i njihova valorizacija u turističke svrhe.
Među mjerama koje mogu pomoći adaptaciji poljoprivrede na klimatske promjene ubrajaju se unaprjeđenje sustava navodnjavanja, odvodnjavanja i obrane od poplava te uključivanje poljoprivrede u programe upravljanja vodama, promjene načina obrade zemljišta (konzervacijska obrada, proturezorne mjere) i agronomske mjere (plodored, rokovi sjetve, smjese usjeva, malčiranje, zelena gnojidba i sl.), uz uvođenje u proizvodnju novih sorti gajenih biljaka otpornijih na sušu.
Nezadovoljavajuće stanje
No, čini se kako nam je dostupnost sustava za navodnjavanja jedan od najvećih izazova s kojima se vlasti moraju uhvatiti ukoštac. Prema nepotpunim podacima, u FBiH se pod sustavima navodnjavanja trenutačno nalazi tek oko 3000 ha, dok su u Republici Srpskoj, prema podacima iz 2015. godine, 7262 ha imala uvjete za navodnjavanje (sustavi u funkciji i izvan funkcije).
Sve zajedno to je daleko od procijenjenih oko 20.000 ha navodnjavanih površina u BiH 1992. godine, a što se i tada smatralo izrazito nezadovoljavajućim podatkom.
Osim što se se ogromna većina obradivog zemljišta ne navodnjava, niska je i razina zaštite od vremenskih nepogoda, što rezultira niskim i nestabilnim prinosima, a to u kontekstu klimatskih promjena predstavlja veliku prijetnju razvoju sektora.
Takvo što se u konačnici održava i na prosječne prinose kultura, a kada se tome dodaju i nedovoljni kapaciteti za doradu, skladištenje, hlađenje i pripremu proizvoda, jasno je kako domaća proizvodnja hrane traži značajne investicije.
Potencijal postoji, površine su i više nego dovoljne za zadovoljavanje većine potreba za hranom i prestanak ovisnosti o uvozu, no nužan je koordiniran odgovor institucija i poljoprivrednika, kao i ispunjavanje uvjeta za dobivanje izdašnih europskih sredstava iz IPARD fonda.
Vrisak.info
