Skoro nijedna od zemalja u okruženju, zbog nedostatka kapaciteta, ne provodi skraćeni postupak readmisije, što usljed provođenja redovnog postupka migrante duže vrijeme zadržava na području BiH, kažu bh. stručnjaci.
Pojašnjenja radi, ukoliko gupa migranata nelegalno uđe na područje BiH iz npr. Crne Gore, događa se da zbog nedostatka kapaciteta Crna Gora nije u stanju provesti skraćeni postupak readmisije i migrante odmah vrati na svoju područje, nego ih vraća po redovnom postupku, pa se događa da se u BiH zadrže i do 20 dana, te je neophodno da se BiH brine o njima u tom periodu.
“U svim državama u okruženju postoji problem kapaciteta, tako da mogu da kažem da se ovaj skraćeni postupak uopće ne primjenjuje. Ide se kroz redovni postupak, pa se onda dok traje taj redovni postupak readmisije čeka 15-20 dana, a vi ste dužni za to vrijeme te ljude da smjestite, da ih hranite i da im osigurate uvjete kakvi su propisani”, rekao je za “Nezavisne” Slobodan Ujić, direktor Službe za poslova sa strancima BiH, te istakao da postoji skraćeni i redovni postupak readmisije. Readmisija je dobrovoljan ili prisilan povratak osoba koje neosnovano borave na teritoriju neke države u njihove zemlje porijekla.
Kada su u pitanju treće osobe, u ovom slučaju migranti, država s kojom BiH ima potpisan sporazum o readmisiji, a iz koje te osobe uđu na teritorij BiH, ima obavezu da te osobe primi nazad na svoj teritorij, a pod uvjetimakoji su utvrđeni sporazumom.
“Zemlje zapadnog Balkana su zahvaćene nelegalnim migracijama i normalno da nemaju kapacitete za njih, osim Srbije, koja ima kapacitete, koje je uz pomoć Europske komisije izgradila prije tri godine, kada je bio veliki migracijski val. Međutim, Crna Gora apsolutno nema dovoljno izgrađenih kapaciteta. Ima jedan migracijski centar sa dvadesetak mjesta, nemaju čak ni privremeni prihvatni centar”, rekao je Ujić. Naglasio je da redovni postupci readmisije traju dugo, a sa druge strane, kako kaže, ni BiH nema kapaciteta da te ljude zadržava na svom području. Prema njegovim riječima, Imigraciski centar Službe za poslove sa strancima BiH je raspolaže sa stotinak mjesta, što nije dovoljno za smještanje migranata.
“Ako u tim migracijskim centrima imate smještene ljude koji su prijetnja BiH, morate ih dražati same i morate s njima imati poseban režim. Uvijek mora biti 20-30 mjesta za readmisiju”, kazao je Ujić. Naveo je da ni BiH nedavno nije mogla ispoštovati readmisiju s Hrvatskom, te da nisu mogli prihvatiti 32 osobe za koje su, kako kaže, postojali dokazi da su iz BiH ušli u Hrvatsku. Kako su “Nezavisne” ranije pisale, prema Nacrtu izvještaja o radu Granične policije BiH, u skladu s međunarodnim sporazumima o readmisiji – admisiji osoba u 2018. godini je prihvaćeno 696 stranih državljana, više za 137,54 posto u odnosu na 2017. godinu, i to po sporazumu s Hrvatskom je prihvaćeno 695 stranih državljana i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo jedan državljanin Sirije.
Kako se dodaje u nacrtu, najveći broj osoba za koje je izvršena readmisija iz BiH predat je Srbiji i Crnoj Gori. Takođe se navodi da je broj ilegalnih prelazaka granice BiH u 2018. porastao za skoro 500 posto u odnosu na 2017. godinu, prenose Nezavisne.
