Bosanskohercegovačke vlasti još nemaju odgovor na vrlo jasnu najavu iz Bruxellesa da će sedam posto planiranih sredstava za BiH iz regionalnog Plana rasta biti preusmjereno u druge zemlje zapadnog Balkana, piše Večernji list BiH.
Zbog neispunjavanja uvjeta koje je postavila, Europska komisija odlučna je ovaj put ne progledati BiH kroz prste i kazniti je s uskraćivanjem oko 70 milijuna eura. I to bi mogao biti tek početak ako se vlasti u BiH “ne uozbilje”. Na što je jučer, očekivano, uputila i oporba u svojim reakcijama.
Investicije i reforme
Politiku proširenja, a samim tim i provedbu Plana rasta, spomenula je jučer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru pred Europskim parlamentom, gdje je tražila potporu za novi mandat, koju je na kraju i dobila. Nije se, naravno, bavila uskraćivanjem novca Bosni i Hercegovini iz ovog golemog financijskog paketa, ali je u svojim dugoročnim političkim smjernicama jasno naglasila da će pristupanje EU biti proces temeljen na zaslugama, uz povećanu podršku zemljama kandidatkinjama kroz investicije i reforme, osobito u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan.
– Pojačat ćemo podršku za pripremu zemalja kandidatkinja, posebno koristeći investicije i reforme u Planu rasta za zapad Balkan i instrument za Ukrajinu. To će pomoći da se oni integriraju u dijelove pravnih tekovina EU-a i jedinstveno tržište i to će ih naviknuti na pristup fondovima EU-a – navodi predsjednica Komisije u smjernicama koje se tiču proširenja.
Von der Leyen je istaknula da će vladavina prava i osnovne vrijednosti ostati ključni elementi politike proširenja EU-a. Najavila je i imenovanje posebnog povjerenika za proširenje. U povodu 20. godišnjice najvećeg proširenja EU-a Von der Leyen je kazala kako je moralni, politički i geopolitički imperativ dovršiti integraciju EU. Povećana i snažnija Unija donosi veću geopolitičku težinu te može učvrstiti demokraciju i stabilnost, poručila je. Istaknula je kako su mnogi sumnjali u sposobnost EU-a da integrira veliki broj zemalja članica 2004., ali da će Unija ponovno odgovoriti na taj izazov.
Ona je izrazila da je moralni, politički i geopolitički imperativ da se dodatno upotpuni EU, sukladno obećanju danom u ugovorima EU-a.
– U svijetu velikih sila, veća i jača Unija daje nam veću geopolitičku težinu i utjecaj na globalnoj sceni. Pomaže nam u smanjenju naših ovisnosti, poboljšava našu otpornost i jača našu konkurentnost. To nas čini sigurnijima i može pomoći u učvršćivanju demokracije, stabilnosti i vladavine prava diljem Europe – navela je Von der Leyen, uz ocjenu da to neće biti lako putovanje.
Rad s bh. vlastima
U slučaju BiH očito je da neće biti lako jer nitko ne zna hoće li, za početak, ovdašnji političari uspjeti ispuniti uvjete koji se tiču sredstava iz Plana rasta, ali i drugih uvjeta važnih za istinsko otpočinjanje pregovora o članstvu u Uniji. Što se tiče Plana rasta, tri mjere koje nisu prihvaćale vlasti u entitetu Republika Srpska odnose se na uspostavu jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanje entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanje neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda. U institucijama BiH postojala je nada da će usuglašene mjere, njih 110, biti dovoljno da EU odobri veći dio novca za BiH. No, čini se da od toga za sada nema ništa.
Još oko 930 milijuna namijenjenih Bosni i Hercegovini je dostupno te, ako dođe do promjene u političkim stavovima, moguće je da će taj novac ipak stići u BiH. Iz Europske komisije diplomatski poručuju da nastavljaju raditi s bh. vlastima, pružajući podršku završetku posla po potrebi i s nestrpljenjem očekuju da prime Reformski program nakon što bude politički podržan. Komisija će ga potom bez odgađanja ocijeniti, kao što je bio slučaj s ostalim partnerima, u cilju konačnog usvajanja što prije. Pitanje je, međutim, koliko realno ima prostora za optimizam.
Vrisak.info
