Okružno javno tužiteljstvo u Trebinju još prikuplja informacije o prometnoj nesreći sa smrtnim ishodom koja se dogodila 30. srpnja 2025. godine na magistralnoj cesti Foča – Sarajevo, u mjestu Sijeračke stijene, u kojoj je život izgubila Aida Softić, dok je njezin otac zadobio teške tjelesne ozljede.
Struka već godinama upozorava da je dionica na kojoj se dogodila ova tragedija tempirana bomba, piše Večernji list.
Prema mišljenju stručnjaka, ova nesreća, kao i mnoge druge prije nje, posljedica je sustavnog nemara. Sve kritike za nemar idu uglavnom na račun Puteva RS-a koji su zaduženi za nadzor ove dionice.
A da upozorenja struke nisu bez osnove, svjedoči i slična tragedija koja se dogodila samo nekoliko kilometara dalje, na istoj magistralnoj cesti, za koju je nedavno podignuta optužnica protiv ovog poduzeća.
U tunelu na dionici Dobro Polje – Miljevina 28. studenoga 2023. godine prilikom prolaska kamiona došlo je do obrušavanja stijenske mase, koja je probila kabinu vozila i usmrtila vozača Sinišu Mitrovića iz Dervente.
Bez obzira na tragične posljedice i kaznenu odgovornost u prethodnim slučajevima, stanje na cesti Foča – Sarajevo ostaje nepromijenjeno.
Za to vrijeme životi vozača i putnika i dalje ovise o tome hoće li se netko iz institucija konačno osvrnuti na upozorenja struke. Nažalost, ova dionica nije jedina opasna u BiH, ceste u BiH najlošije su u Europi.
Ovoga ljeta objavljena je karta koja označava europske zemlje prema kvaliteti cesta i autocesta. Zemlje su na karti prikazane jednom od pet boja – plava znači vrlo dobre ceste, zelena dobre, žuta osrednje, crvena lošije, a crna najlošije.
BiH je označena crnom bojom, što znači da ima najlošije ceste u Europi, što mnoge korisnike nije iznenadilo. Susjedna Hrvatska našla se u zelenoj kategoriji, odnosno u drugoj najboljoj skupini.
I prema karti objavljenoj u okviru Global Competitiveness Reporta Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je dobila ocjenu 2,8 od mogućih 7, što je svrstava među zemlje s najlošijim cestama u Europi.
S tom ocjenom BiH je tek neznatno iznad Moldavije (2,6), dok su i druge zemlje regije poput Bugarske i Rumunjske također označene kao zemlje s lošijom infrastrukturom. Niska ocjena cestovne infrastrukture u BiH nije tek estetski ili komunalni problem – ona ima i ozbiljne sigurnosne posljedice.
Prema podacima Europske komisije, BiH bilježi prosječno 81 smrtni slučaj na milijun stanovnika u prometu, što je gotovo 80% više od prosjeka EU-a (46 na milijun).
Stručnjaci ističu kako BiH hitno treba sustavan plan obnove i modernizacije prometne infrastrukture. Prema zastrašujućim statističkim podacima iz BiHAMK-a, tijekom prošle godine u BiH su u prometnim nesrećama poginule 222 osobe, dok je njih 11.300 teže ili lakše ozlijeđeno.
Na cestama u BiH zabilježene su čak 35.854 prometne nesreće, od kojih je 8007 za posljedicu imalo ozlijeđenog ili poginulog putnika. JP Ceste Federacije usvojio je definiciju za opasno mjesto “crna točka” na magistralnim cestama Federacije BiH.
Time se smatra raskrižje ili odsječak ceste do 300 metara na cesti ako se na tom mjestu u protekle tri godine dogodilo 12 ili više istovrsnih prometnih nesreća s ozlijeđenim ili poginulim osobama, tri ili više istovrsnih prometnih nesreća (ista skupina sudionika i način događanja s ozlijeđenim ili poginulim osobama), 15 ili više prometnih nesreća bez obzira na posljedice.
– Studija utvrđivanja lokacija na mreži magistralnih cesta u Federaciji BiH na kojima se događaju učestale prometne nesreće (“crne točke”) rađena je 2024. godine. Urađena je na bazi prikupljenih podataka o prometnim nesrećama na magistralnim cestama za razdoblje od 2021. do 2023. Rezultati studije prikazali su 124 lokacije identificirane kao opasna mjesta, od čega je 51 mjesto iznimno opasna lokacija “crna točka” – priopćili su iz JP Ceste Federacije, prenosi Faktor.
– Identifikacija potencijalnih “crnih točaka” na području Federacije BiH vrši se na osnovi zapisnika o prometnim nesrećama, odnosno na osnovi podataka MUP-a i izlaska na lice mjesta. Veliki problem predstavlja nepostojanje jedinstvene baze podataka o prometnim nesrećama koja bi nam olakšala identifikaciju opasnih mjesta ma magistralnoj cestovnoj mreži – navode iz Cesta Federacije BiH.
Podsjetimo, u studiji provedenoj za razdoblje od 2013. do 2015. identificirano je ukupno 109 opasnih lokacija, a 31 je izdvojena kao prioritet za sanaciju. Dakle, stanje ne da nije bolje – već je i lošije.
Vrisak.info
