Pandemija koronavirusa pustoši gospodarstvo Bosne i Hercegovine, uzrokujući veliku štetu tvrtkama i tržištu rada, tvrdi Svjetska banka.
Dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje smanjuju, nedostatak podataka onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identificiranje najugroženijih kućanstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva.
To je objavljeno na web-stranici World Bank u tekstu čiji su autori ekonomisti te banke Leonardo Lucchetti i Jamele Rigolini.
“Početkom godine, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi su bili pozitivni. Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon svjetske financijske krize. Kao posljedica, broj zaposlenih osoba se do srpnja 2020. smanjio za oko 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000”, navodi se u tekstu.
U nedostatku ažurnih podataka o siromaštvu (posljednji objavljeni 2015.), provedena je simulacijska analiza kako bi predvidjeli utjecaj pandemije na siromaštvo, tj. na ljude koji žive s manje od 5,50 $ na dan. Rezultati pokazuju kako bi više od 85.000 ljudi moglo osiromašiti kad ne bi bilo vladinih mjera u BiH, a da mnogi od onih koji bi vjerojatno zapali u siromaštvo, prije pandemije nisu bili obuhvaćeni programima socijalne zaštite, dodaju se.
Preliminarni rezultati nedavne online ankete, provedene putem agencije za istraživanje tržišta, također daju neke dokaze o neproporcionalno većem negativnom efektu pandemije na ugrožene skupine. Anketa je provedena od 5. do 19. lipnja, a anketirano je 2.009 odraslih ispitanika. Približno 45 posto anketiranih je živjelo u kućanstvu gdje je netko ostao bez posla ili mu je smanjeno radno vrijeme ili je poslan na neplaćeno odsustvo. Sličan udio ispitanika se suočio sa smanjenjem prihoda kućanstva. Ti utjecaji variraju između različitih socioekonomskih skupina, pri čemu oni u nepovoljnijem položaju, manje obrazovani i žene, spadaju među najteže pogođene. Percepcije budućnosti su također pesimistične, pri čemu približno trećina ispitanika navodi kako sljedeći mjesec neće moći spojiti kraj s krajem, navode također autori teksta.
Oba entiteta u BiH su uvela mjere politike za zaštitu tvrtki i kućanstava, kao što su subvencioniranje minimalne plaće i doprinosa za socijalno osiguranje u tvrtkama pogođenim COVID-19 krizom. Te su mjere donekle ublažile utjecaj početnog šoka; međutim, s obzirom na to kako se ne prikupljaju podaci o kretanju prihoda i potrošnje, sveukupan efekt tih mjera na ublažavanje siromaštva nije poznat.
“Iako su izuzetno informativne, online ankete koje smo proveli se teško mogu smatrati zamjenom za službene procjene siromaštva s obzirom na to kako su ankete vjerojatno pristrane i nisu reprezentativne za kompletno stanovništvo zemlje. Iako bi bilo teško provesti terensko istraživanje tijekom pandemije, raspoloživost novijih podataka o siromaštvu od onih iz 2015. bi povećala točnost naših simulacija”, naveli su ekonomisti Leonardo Lucchetti i Jamele Rigolini.
Nedostatak službenih podataka o siromaštvu nakon 2015. može utjecati na sposobnost zemlje da donosi efektivne politike i izvrši procjenu utjecaja svojih socijalnih programa. Da bi bile efektivne, političke diskusije i odluke o politici moraju biti zasnovane na čvrstim, široko prihvaćenim podatcima i objektivnim činjenicama. Bez podataka, odluke ljudi i kreatora politika se vode njihovim vjerovanjima, a ne činjenicama, što utječe na sposobnost zemlje da donosi efektivne politike i u konačnici, njenu sposobnost da ostvaruje rast i prosperitet. Omogućavanje dostupnosti anketa širem auditoriju također omogućava da više ljudi sagleda probleme s različitih aspekata i predloži kreativna i inovativna rješenja za složene izazove politike.
“Ova je kriza pokazala potrebu da vlasti u BiH poduzmu odlučne radnje u pravcu usvajanja politika transparentnosti podataka, uz redovno provođenje terenskih istraživanja za praćenje pulsa zemlje i pravovremeno objavljivanje informacija. Samo tako će biti moguća proaktivna identifikacija problema koji najviše utječu na stanovništvo, donošenje politika i provođenje aktivnosti koje su prilagođene konkretnim problemima koji trebaju biti riješeni, kao i verifikacija da su te aktivnosti ostvarile očekivane rezultate. U nedostatku pouzdanih i pravovremenih podataka, mi idemo naslijepo kroz ovu oluju i bit ćemo sve manje sposobni izbjeći nadolazeće”, zaključuju oni.
Vrisak.info
