Nedavna studija istraživača sa Sveučilišta u Amsterdamu u Nizozemskoj stavila je robote za brbljanje temeljene na umjetnoj inteligenciji u jednostavnu društvenu mreža. Otkrili su kako su se organizirali temeljem unaprijed dodijeljenih pripadnosti i sami se svrstali u gluhe sobe.
Studija, objavljena na arXiv-u, uzela je 500 AI chatbotova pokretanih OpenAI-jevim velikim jezičnim modelom GPT-4o mini i propisala im specifične persone. Zatim su pušteni na društvenu mrežu koja nije imala oglase, algoritme za otkrivanje sadržaja ili preporučene objave, prenosi mreža.bug.hr.
Chatbotovi su trebali komunicirati međusobno i sa sadržajem dostupnim na platformi. Tijekom pet različitih eksperimenata, svaki s 10 tisuća radnji chatbotova, botovi su obično pratili druge korisnike koji su dijelili njihova vlastita politička uvjerenja. Korisnici koji su objavljivali najpristraniji sadržaj obično su dobivali najviše pratitelja i ponovnih objava.
Kako bi suzbili polarizaciju, istraživači su isprobali nekoliko rješenja, poput kronološkog feeda, obezvrjeđivanja viralnog sadržaja, skrivanja brojki pratitelja i ponovnih objava, skrivanja korisničkih profila i pojačavanja suprotstavljenih stavova. Nijedna intervencija nije pomogla. U simulaciji koja je skrivala korisničke biografije podjela se pogoršala, a ekstremne objave dobile su još više pažnje.
Vrisak.info
