S liječnikom hrvatske nogometne reprezentacije i članom Uefine zdravstvene komisije Zoranom Bahtijarevićem razgovarali smo o reanimaciji nogometa u Hrvatskoj i mjerama koje će se provoditi na stadionima u vrijeme pandemije koronavirusa, piše Index.
Stožer Civilne zaštite još nije dao zeleno svjetlo za nastavak natjecanja u HNL-u i Kupu. Očekujete li da će se to dogoditi i da ćemo 30. svibnja gledati nogomet s hrvatskih travnjaka?
“Hrvatska trenutno ima jednu od najpovoljnijih epidemioloških situacija u Europi i ne vidim razloga da sport i prvenstvo ne nastave. No činjenica je da nam je virus promijenio život, a promijenit će i sport, sve do pronalaska cjepiva protiv koronavirusa. Ne volim čuti da se ova pandemija uspoređuje s gripom jer ne znamo hoće li koronavirus biti sezonski kao gripa ili će harati poput SARS-a godinu i pol dana. Moramo se držati svih mjera opreza, ne smijemo se opustiti. Kada cjepivo bude dostupno, njime ćemo zaštiti i najrizičnije skupine, one starije građane te ljude koji prirodom posla puno putuju. Među njima su svakako i sportaši. Nogomet je u tom segmentu specifičan jer u organizaciji utakmice sudjeluje velika skupina ljudi, njih 30-40. Nisam zabrinut zbog igre, na terenu ne postoji velika mogućnost zaraze, jer kontakt koji bi prema onome što dosad znamo o koroni prijetio zarazom, prosječno traje 18 sekundi tijekom utakmice. To su podaci njemačkih znanstvenika. Osobno me brinu ostali kontakti nogometaša i u tom dijelu moramo smanjiti rizik.”
Što to konkretno znači?
“Dok ne dođe cjepivo, govorit ćemo o nogometu prije i poslije korone. Nogometaše će zadesiti promjene u privatnom životu, manje će se družiti, drugačije ponašati u svlačionici, kontakti će biti smanjeni. Svi ćemo morati mijenjati navike.”
U Francuskoj je prvenstvo prekinuto, u Italiji odluke o nastavku natjecanja nema, a vrijeme curi. Hoće li europska natjecanja, koja Uefa planira pokrenuti, biti na rubu regularnosti zbog različitih situacija i priprema u zemljama Europe?
“Riječ je o individualnim odlukama, koje su ponajprije odgovornost vlade i struke. Uefa ne odlučuje o nastavku natjecanja, već daje preporuke. Epidemiološke situacije u Francuskoj i Italiji nisu povoljne kao u Hrvatskoj i logična je odluka da se natjecanja obustave. U organizaciji nogometa nakon korone svi će morati biti fleksibilni. Kada kažem nakon korone, mislim na period u kojem ćemo imati dostupno cjepivo. Situacija u Hrvatskoj je trenutno dobra, no što ćemo ako se virus vrati u rujnu? Ne bih žurio i donosio zaključke koje u ovom trenutku ne možemo sigurno potvrditi. Svaka zemlja ima svoje motive za nastavak sporta, kod nekih su to tv-prava i ogromni financijski gubici, dok je u Hrvatskoj situacija drugačija. Nisam za potpuno ukidanje natjecanja zbog zdravlja igrača. Bez utakmica čeka ih pauza od pola godine, to je dug period. Trebat će vremena da se vrate u formu. Drugi je motiv psihološke prirode jer svima godi povratak na posao, to donosi pozitivu. Treba reći i da će zemlje koje dopuste natjecanja privući pozornost i gledanost publike iz cijelog svijeta koja je željna nogometa, to može donijeti benefit našim klubovima i igračima.”
Kako će izgledati velika natjecanja poput Eura iduće godine kada su u pitanju mjere zaštite?
“Ne možemo gledati tako daleko. Prije četiri mjeseca nismo ni znali da virus postoji, pa ne možemo biti proroci i govoriti što će biti u lipnju iduće godine. Već sam naglasio da postoji mogućnost povratka virusa i da treba pratiti situaciju i reagirati sukladno tome. U HNS-u smo osnovali radnu skupinu koju čine medicinski stručnjaci i ljudi iz Saveza koji se brinu za tehničku pripremu natjecanja. Na isti način reagira i Uefa, sigurnost će sigurno biti na prvom mjestu, a mijenjat će se određene navike kod putovanja i pristupa stadionima. Testiranja igrača, zaštitne pregrade, dezinfekcija prostora – sve će to postati normalne okolnosti na stadionima. Zato je važno da u Hrvatskoj radimo i na poboljšanju infrastrukture na borilištima.”
Spomenuli ste da nogomet nakon korone dolazi s pronalaskom cjepiva, no sve je više sportaša koji se protive cijepljenju. Primjeri su Dejan Lovren i Novak Đoković, kako to komentirate kao liječnik?
“Ne želim govoriti o njihovim motivima. Postoje roditelji koji odbijaju cjepivo, ali osobno smatram da je uz antifašizam, cjepivo najveća tekovina 20. stoljeća. U određenim županijama u kojima procijepljenost nije visoka nama su se vratile ospice. Djeca umiru od bolesti koju smo desetljećima smatrali iskorijenjenom. Potrebno je razgovarati o ovom problemu i u sportu. To je političko, zdravstveno i filozofsko pitanje. Slično je i s antidoping testovima, postoje sportaši koji se tome protive, ali oni se ne mogu natjecati u profesionalnom sportu. Onaj tko se ne želi cijepiti u budućnosti se neće moći baviti profesionalnim sportom, to je moj osobni stav i uvjerenje. Moramo čuvati zdravlje sportaša, to je preduvjet za natjecanje.”
Vrisak.info
