Prošle godine je zabilježeno 28 najbržih dana od 1960., a naš planet se okretao oko svoje osi nekoliko milisekundi brže od prosjeka.
To nas ne bi trebalo zabrinjavati, vrtnja Zemlje oko osi cijelo vrijeme malo varira jer na nju utječu promjene atmosferskog tlaka, vjetrovi, oceanske struje i kretnje jezgre.
Ovakvo jedva zamjetljivo povećanje ili smanjenje brzine može biti nezgodno jedino za one koji se bave ultrapreciznim atomskim satovima koji mjere Koordinirano svjetsko vrijeme (UTC), prema kojem postavljamo svoje satove. Kada rotacija Zemlje odstupi od UTC-a za više od 0.4 sekunde, UTC tada krene raditi prilagodbe.
Dodavanje sekundi
Do sada su se tijekom prilagodbi krajem lipnja ili prosinca većinom dodavale “prijestupne sekunde” kako bi se UTC uskladio s astronomskim vremenom. Odnosno, do nedavno je ukupni trend rotacije Zemlje usporavao od početka preciznih satelitskih mjerenja krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.
Od 1972. godine stručnjaci otprilike svakih godinu i pol dana dodaju prijestupnu sekundu. Posljednja takva prilagodba bila je 2016. godine, kada je na Silvestrovo u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi dodana jedna “prijestupna sekunda”, piše Live Science, prenosi Index.hr.
No prošle godine su se stvari posložile drugačije te sada znanstvenici prvi put razmišljaju o tome da se UTC-u oduzme jedna sekunda. Naime, dan u prosjeku traje 86.400 sekundi, ali će astronomski dan u 2021. u prosjeku biti kraći za 0.05 milisekundi. Na kraju godine moglo bi se raditi o zaostatku od 19 milisekundi.
Prošle godine smo imali 28 bržih dana od najbržeg 2005.
“Ako se stopa rotacije Zemlje ubrza, sasvim je moguće da će biti potrebna negativna prijestupna sekunda. Za sada je prerano reći hoće li se to stvarno dogoditi”, rekao je za The Telegraph fizičar Peter Whibberley iz instituta National Physics Laboratory u Velikoj Britaniji.
“Na međunarodnoj razini se raspravlja o budućnosti prijestupnih sekundi. Moguće je da će potreba za negativnom prijestupnom sekundom potaknuti odluku da se kompletno ukinu prijestupne sekunde”, dodao je.
Astronomski gledano, Zemlja je prošle godine 28 puta srušila prethodni rekord za najkraći astronomski dan postavljen 2005. Tijekom najkraćeg dana te godine, 5. srpnja, naš planet se okrenuo oko svoje osi za 0.0516 milisekundi brže od prosječnih 86.400 sekundi. Najkraći dan u 2020. godini bio je 19. srpnja, kada je planet dovršio rotaciju za 1.4602 milisekunde brže od prosjeka.
Vrisak.info
