Pravi znanstvenici su dozlaboga čistunci, pa zato s najnovijim otkrićem nitko nije stao vikati da su otkrili tragove života koji je nekad postojao na Marsu, nego nedvosmislene dokaze da su prije tri milijarde godina postojali baš svi uvjeti za život na tom planetu.
Čak se niti NASA pri objavi vijesti nije ustručavala od bombastičnog naslova: “NASA pronašla drevni organski materijal, misteriozni metan na Marsu”, prenosi 24sata.hr.
NASA-in rover Curiosity pronašao je u tlu, samo nekoliko centimetara ispod površine, takve sedimentne stijene u kojima je kemijskom analizom pronašao metan koji je tamo čamio kemijski zarobljen tri milijarde godina, a osim toga kisik, dušik i sve druge elemente koji se na Zemlji redovito povezuju s kemosintetskim bakterijama.
Molekule s takvom kombinacijom elemenata, istina, mogu nastati i prirodnim procesima koji ne uključuju život, ali – budimo objektivni – iskustvo sa Zemlje nas uči da se život pojavljuje naprosto svuda tamo gdje za njegov razvoj postoje uvjeti.
Znanstveni članak u Scienceu objašnjava i kako je Curiosity, NASA-in svemirski vagabund koji “četvrtim kamenčićem od Sunca” tumara već šest godina, uopće došao do spektakularnog otkrića.
Među načičkanom aparaturom koju vozi posvuda sa sobom po Marsu, Curiosity ima i malu pećnicu. U nju je smjestio sedimente koje je pronašao u području kratera Gale u brdima Pahrump i stao zagrijavati na temperature od 500 do 820°C.
Pritom se oslobodilo mnoštvo plinova takvog sastava da bi na Zemlji predstavljali izrazito visoku sumnju da se tu nekada ili vrlo intenzivno muvao ili se još uvijek muva kakav život. Pritom je Curiosity, odnosno njegovi pomagači znanstvenici na Zemlji, otkrio da ugljik u tim uzorcima ima čak 100 puta većiu koncentraciju nego na površini Marsa. A što su to sve otkrili? Benzen, toluen, male ugljikove lance poput propana i butena i još mnoštvo drugih stvari.
Što se tiče metana na Marsu, znanstvenici su pomoću tog upornog Curiosityja već četiri godine nakon slijetanja ove sonde utvrdili da se na Marsu s dolaskom ljeta na sjevernoj Marsovoj polutki povisuje koncentracija tog plina u atmosferi, a da se s dolaskom zime smanjuje, otprilike tri puta više ljeti i tri puta manje zimi.
Zaključak je bio jasan, metan se očito iz nekakvih velikih nakupina koje su nastale još prije milijardi godina zagrijavanjem oslobađa i curi u atmosferu.
Curiosity je inače pokazao da se svaki cent uložen u njega isplatio nebrojeno puta. Posljednjo produljavanje njegove misije odnosi se na 2018. godinu. No, nakon ovoga, teško je zamisliti da bi netko na Zemlji imao srca isključiti ga i ne pružiti mu šansu da živi svoj mehaničko elektronički život i njuška kilometrima po Marsu sve dok to bude u stanju.
Na Mars je sletio 6. kolovoza 2012. godine, na visoravan Aeolis Palus uz sjeverni zid kratera Gale. Mjesto slijetanja NASA je nazvala po Rayu Bradburyju, briljantnom piscu ZF-a koji je veliki dio svog opusa posvetio upravo Marsu. Imao je taj peh da je umro u dobi od 91 godine, što zapravo i nije nimalo loše, nego se peh odnosi na to da je umro samo dva mjeseca prije nego što je Curiosity sletio, nije uspio dočekati taj trenutak. Ali bi mu sigurno bilo neopisivo drago znati da na Marsu postoji toponim s njegovim imenom. Krater je nastao udarom nekakvog asteroida prije 3,7 milijardi godina, a kakve je siline bio taj udar pokazuje to što je krater širok 150 kilometara.
Vrlo brzo nakon slijetanja Curiosity je pronašao da se na tom mjestu u Marsovoj geološkoj prapovijesti nalazilo jezero. Atmosfera na Marsu danas je tako rijetka da površinski tlak na prosječnoj razini tla iznosi samo 0,6 posto onoga na Zemlji na razini mora.
Zašto je Mars izgubio najveći dio svoje atmosfere znanstvenici još nisu uspjeli otkriti, ali se zna da je ovaj planet svoju magnetosferu izgubio prije četiri milijarde godina, zbog čega je Sunčevo zračenje otada udaralo direktno u Marsovu ionosferu i u niže slojeve atmosfere čime naša matična zvijezda, slikovito rečeno, “otpuhuje atome i molekule iz marsovske atmosfere u svemir.
Otkako su Zemljani na Mars posljednjih godina počeli slati sve izdržljivije, naprednije i spretnije pametne strojeve, otkrili smo i to da se metan odnekud iz Marsove kore oslobađa u atmosferu po stopi od oko 270 tona godišnje.
Curiosity je 2015. pronašao čak i to da na Marsu danas povremeno ima tekuću vodu, ne u obliku bujica, nego kao posljedicu apsorbiranog mraza s površine tijekom noći i uoči zore. Pritom nitko ne isključuje i dramatičnija otkrića s obzirom da se temperatura na Marsu kreće od -143°C na polovima zimi do 35°C na ekvatoru ljeti. Još i prije najnovijeg otkrića Curiosityja znanstvenici su procjenjivali da je Mars bio mjesto pogodno za razvoj života prije između 3,8 i 3,1 milijardi godina. Sada je to izvjesnije nego ikada.
Sljedeća misija na Mars koju NASA priprema, ići će za tim da se istraži što se nalazi u Marsovom tlu, ispod njegove površine, a ovo što je Curiosity napravio sada najbolji je zamislivi uvod u takvu misiju.
Ovaj planet Zemlji je inače nalik po mnogočemu, tako i po duljini trajanja dana; na Marsu je on 24 sata, 39 minuta i nešto malo više od 35 sekundi. Masa mu je oko desetine Zemljine, površinska gravitacija nešto malo veća od jedne trećine ove koja pritišće nas na površinu Zemlje.
