COVID-19 okrenuo je život naopačke, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Nevidljivi neprijatelj iz dana u dan odnosi živote, ali se malo ili nikako govori o tome da koronavirus utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Samo u prvih 15 dana travnja zabilježena su dva samoubojstva Covid pacijenata.
Pacijentica V. K. (53) stradala je 12. travnja nakon što je skočila s trećeg kata zgrade UKC u Banjoj Luci.
Kako je tada priopćeno, V. K. je dan ranije hospitalizirana u Covid odjelu na trećem katu. Tri dana poslije, 15. travnja s prvog kata Infektivnog odjela KB u Bihaću skočio je 59-godišnji pacijent iz Velike Kladuše koji se, također, liječio od koronavirusa, piše Avaz.
Gotovo identičan slučaj dogodio se 17. studenoga prošle godine u Sarajevu, kada je jedan pacijent starije životne dobi izvršio samoubojstvo u Klinici za plućne bolesti KCUS-a Podhrastovi. Strah i osjećaj izoliranosti oboljele tjeraju na očajnički čin. Psihologinja Alma Mahmutović kaže kako je virus preko noći ušao u naše živote te nam promijenio organizaciju života.
– Da bismo sačuvali zdravlje, postali smo robovi prisilnih mjera – kaže Mahmutović.
Prema njezinim riječima, psiholozi i stručnjaci su upozoravali da će Covid ostaviti dugotrajne posljedice.
– Sama karantena, koja je neophodna, apsolutno se može negativno odraziti na pojedinca i uzrokovati simptome posttraumatskog stresa, depresije, nesanice – kaže Mahmutović.
Dodaje kako ne trebamo zaboraviti ni ekonomski aspekt – gubitak posla, jer se stvara zabrinutost za egzistenciju. Razmišljanje o eventualnom gubitku posla šteti našem zdravlju.
Mahmutović ističe kako ni po završetku širenja virusa problemi neće nestati, jer će ljudima biti neophodna pomoć.
– Dugotrajni problem koji će biti izražen je opsesivno-kompulzivni poremećaj. Dakle, to će biti opsesija zarazama. Ja sam imala nekoliko pacijenata koji su imali probleme s pretjeranim čišćenjem. Uz sve to ide i anksioznost – govori psihologinja i dodaje kako mnogi ljudi već pate od anksioznosti, koja je zbog virusa još izraženija.
Ona nadalje kaže da se ne smije zaboraviti ni problem kronične usamljenosti.
– To se iznjedrilo iz društvene izolacije. Moramo biti sami u kućama, imamo restriktivne mjere. Počinjemo razvijati osjećaj nedostatka smisla života, negativne misli i to predstavlja jedan veliki problem – kaže ona. Napominje kako bi svaka osoba nakon preležanog koronavirusa, posebno ako je bila neophodna hospitalizacija, trebala posjetiti stručnjaka.
– Strah je okidač koji nas dovodi do neželjenih reakcija. Bilo je slučajeva da se ljudi nisu mogli izboriti s tim da prihvate da uopće imaju COVID-19, pa su izvršili samoubojstvo, što govori da je to ozbiljan psihološki utjecaj na pojedinca. Psiholozi su tu, dođite, porazgovarajte. Sve nas je uhvatio ovaj nesretni virus – zaključuje Mahmutović
Prema statističkim podacima iz entitetskih institucija, u 2020. godini, kada je službeno i počela pandemija, povećan je broj izvršenih samoubojstava u odnosu na godinu ranije. U Bosni i Hercegovini je u 2020. samoubojstvo izvršilo 411 osoba, od čega 193 u Federaciji BiH, a 218 u Republici Srpskoj. MUP RS evidentiralo je 218 samoubojstava, što je za 7,9 posto više u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima Federalne uprave policije, u prošloj godini su u FBiH zabilježena 193 slučaja samoubojstva. Broj izvršenja ovog čina je za 2,6 posto veći u odnosu na 2019. godinu. U prva dva mjeseca 2021. godine u BiH je 65 osoba izvršilo samoubojstvo, od čega 31 u RS, a 34 u FBiH.
Vrisak.info
