U organizaciji Akademskog kruga koji djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj župi München, u utorak je održano predavanje „Sinodalni put i smjernice Njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima. Značaj i izazovi za Hrvate katolike u nadbiskupiji München-Freising“.
Predavač je bio Ante Kelava, dipl. ing. elektrotehnike koji već godinama radi za jednu svjetsku tvrtku. Uz svoj zahtjevan posao, aktivni je član HKŽ-a München, a od 2022. je i član aktualnog župskog vijeća.
Nakon izbora za upravu Biskupijskog vijeća, zastupnik je svih stranaca katolika i aktivno sudjeluje u radu tog najvišeg laičkog tijela nadbiskupije, koje s kardinalom Marxom razmatra sva aktualna pitanja nadbiskupije. Osim toga, sudjeluje kao član radne skupine u razradi smjernica Njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo drugih jezika i obreda, prenosi Dijaspora.hr.
Predavač je u kratkim crtama govorio o strukturi Katoličke Crkve u Njemačkoj i nadbiskupiji München-Freising, o sinodalnom putu u Njemačkoj, značenju i procesu istoga, te o trenutačnom stanju i daljnjem postupku. Osvrnuo se također na aktivnosti u HKŽ-u München i ulozi župnog vijeća.
Posebno je izazvao interes prisutnih govoreći o strukturama Katoličke Crkve u Njemačkoj, polazeći od župe, dekanata, biskupije i nadbiskupije, pape, kardinala, nadbiskupa i biskupa te redovničkih provincija.
Iznio je također smjernice Njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo drugih jezika i obreda. Govorio je o povratnim informacijama dr. Lukasa Schreibera, nacionalnog ravnatelja njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo drugih jezika i obreda koji je bio gost na zajedničkom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije i biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u Zagrebu 20. siječnja 2025. godine.
Evo tih povratnih informacija:
– izvrsna suradnja
– snažnija integracija katolika migranata u mjesnu Crkvu u Njemačkoj
– Hrvati se ubrajaju među najbolje integrirane skupine stranaca, a njihove zajednice predstavljaju kutak zavičaja
– nove smjernice izričito za nastavak s praksom da postoje mjesta na kojima se Hrvati osjećaju doma i udomaćeni u Crkvi
– vlastite prostorije postoje i dalje će postojati
– istodobno je potrebno ciljano podupirati prostore stvaranja međukulturnog zajedništva
– univerzalno katoličko društvo koje prelazi granice jezika, kultura, tradicija i nacionalnosti
– želja za konkretnim mjerama u njemačkim biskupijama
– provedbeni rad u biskupijama u tjednima, mjesecima i godinama
– Hrvati trebaju više nego dosad davati pečat Crkvi u Njemačkoj i preuzeti odgovornost u Crkvi i time sudjelovati u oblikovanju Crkve u Njemačkoj
Planirana je suradnja s delegatima drugih nadbiskupija kao i umreženost i razmjena iskustava, rast i jačanje zajednica.
Rasprava nakon predavanja bila je živa, s mnogo pitanja, pohvala i čestitki. Predavaču je zahvalio Ante Moro, predsjednik Akademskog kruga.
Vrisak.info