Prema najnovijim podacima koje je objavio Eurostat, građani Europske unije uglavnom su zadovoljni svojim životom, s prosječnom ocjenom od 7,3 od 10, a najveću ocjenu standardu i načinu života u svojoj zemlji dali su Finci, i to visokih 7,8. Slijede Belgija, Austrija, Rumunjska i Slovenija, sve s ocjenom 7,7.
U ovoj anketi ispitanici su bili zamoljeni ocijeniti svoje zadovoljstvo životom od 0 do 10. EU inače radi na složenijoj definiciji sreće, koja prelazi uobičajene pokazatelje BDP-a. Nedavno je Komisija identificirala “8 + 1” kriterij za definiranje kvalitete života: materijalni životni uvjeti, kvantiteta i kvaliteta zaposlenja, zdravlje, obrazovanje, slobodno vrijeme i socijalne interakcije, ekonomska i fizička sigurnost, upravljanje i osnovna prava, životna sredina i, na kraju, ukupno iskustvo života.
Podaci dobiveni ovom anketom pokazuju i kako su Hrvati u prosjeku jedni od najmanje zadovoljnih u Europskoj uniji. Na ljestvici od 0 do 10 svoje životno zadovoljstvo ocjenjuju ocjenom 7,1, što je nešto ispod europskog prosjeka.
Međutim, kad se prikupljeni podaci detaljnije analiziraju te se pogledaju brojke po dobnim skupinama, vidljivo je kako su hrvatski građani u dobi između 16 i 29 godina najzadovoljniji svojim životom u cijeloj Europi s ocjenom 8,2. S druge strane, stariji od 65 godina s ocjenom 6,2 pri samom su dnu europskog poretka. Iz navedenoga bi se dalo zaključiti kako je Hrvatska zemlja zadovoljnih mladih i nezadovoljnih starih.
Među zemljama Europske unije, gdje se i provodi istraživanje Eurostata, samo je u jednoj državi životno zadovoljstvo u svim dobnim skupinama niže nego u Hrvatskoj, a riječ je o Bugarskoj, koja je članica europske zajednice šest godina dulje nego RH, ali još uvijek nije uvela euro kao službenu valutu.
Danska (s 8 na 7,5) i Švedska (sa 7,9 na 7,5) zabilježile su najveći pad razine zadovoljstva u posljednjem desetljeću.
Suprotno tome, zemlje koje su doživjele najznačajniji porast zadovoljstva životom su Cipar (sa 6,2 na 7,5), Bugarska (s 4,8 na 5,9), Estonija (sa 6,5 na 7,2), Slovenija (sa 7 na 7,7) i Grčka (sa 6,2 na 6,9).
Stanovnici Bosne i Hercegovine nisu sudjelovali u Eurostatovoj anketi, ali jesu u EBRD-ovoj koja se također, među ostalim, bavila pitanjem zadovoljstva kvalitetom života.
Izvješće o tranziciji od 2023. do 2024. pod nazivom “Tranzicije velike i male” koje je predstavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokazalo je da je oko 55 posto stanovnika u Bosni i Hercegovini zadovoljno životom. To je značajan porast u odnosu na brojke zabilježene u ranijim krugovima istraživanja 2006., 2010. i 2016. godine.
Direktor EBRD-ova Odjela za tranzicijski učinak i globalnu ekonomiju Aleksandar Plekhanov objasnio je kako je istraživanje pokazalo da su žitelji, kako u BiH tako i u zemljama okruženja, zadovoljniji životom u odnosu na razdoblje od prije petnaest ili dvadeset godina.
Ilustrativno je kako se s od 25 do 30 posto ispitanika koji su tada govorili da su zadovoljni uvjetima života došlo do današnjih 55, pa i 60 posto, kazao je Plekhanov.
Ističe kako su ljudi ipak jednim dijelom skeptični kada treba ulagati u zelene politike.
Izvješće, među ostalim, naglašava važnost fokusiranja na mentalno zdravlje. Više od četvrtine sudionika ankete izjavilo je da se barem jednom tjedno osjeća depresivno, tužno ili anksiozno, s većom stopom među ženama.
Vrisak.info
