Plaća, nadnica i prihod predstavljaju različite aspekte financijske naknade za rad, a njihove definicije mogu varirati ovisno o kontekstu.
Posebno je korisna prosječna prilagođena plaća za zaposlenike s punim radnim vremenom, jer omogućava lakšu usporedbu među različitim zemljama i sektorima.
Eurostat koristi metodologiju koja se temelji na prosječnoj bruto godišnjoj plaći zaposlenika s punim radnim vremenom, dok je Euronews taj iznos pretvorio u mjesečnu plaću jednostavnim dijeljenjem s 12.
U 2023. godini, prosječna mjesečna prilagođena plaća po zaposleniku kretala se od 1.125 € u Bugarskoj do 6.755 € u Luksemburgu. Prosjek EU-a bio je 3.155 €.
Danska je jedina članica EU-a, osim Luksemburga, s prosječnom plaćom iznad 5.000 €, i to 5.634 €.
Irska (4.890 €) i Belgija (4.832 €) vrlo su blizu tog praga.
Austrija (4.542 €), Njemačka (4.250 €) i Finska (4.033 €) također nude plaće iznad 4.000 €.
Deset od 26 EU zemalja ima prosječnu plaću ispod 2.000 €
Od 26 zemalja članica EU-a (bez Nizozemske zbog nedostatka podataka), 10 je prijavilo prosječnu bruto plaću ispod 2.000 €.
U četiri zemlje članice prosjek je bio ispod 1.500 €. Poljska je bila neposredno iznad s 1.505 €, dok su Rumunjska, Grčka i Mađarska bile u rasponu oko 1.400 €.
Njemačka (4.250 €) nudi najvišu prosječnu plaću među četiri najveće ekonomije EU-a, slijedi Francuska (3.555 €). Italija (2.729 €) i Španjolska (2.716 €) bile su ispod prosjeka EU-a za više od 400 €.
Plaće izvan EU-a prema OECD-u
Eurostat obuhvaća 26 zemalja članica EU-a, no podaci OECD-a o godišnjim plaćama po zaposleniku obuhvaćaju više europskih zemalja.
Prema OECD-u, prosječna plaća u Švicarskoj iznosila je 8.104 €, što je čini zemljom s najvećim plaćama u Europi. Još jedna članica EFTA-e, Norveška, imala je prosječnu plaću od 5.027 €. U Ujedinjenom Kraljevstvu prosječna plaća iznosila je 4.220 €.
S 4.629 €, Nizozemska je među zemljama s najvišim plaćama u EU-u.
Turska, kao kandidat za članstvo u EU-u, zabilježila je najnižu prosječnu plaću od 873 €, čime je jedina ispod granice od 1.000 €.
Opći trend pokazuje da zapadne i sjeverne europske zemlje prednjače po razini plaća, dok južne i istočne zemlje imaju znatno niže nominalne prihode.
Najviše plaće u Europi prema standardu kupovne moći
Razlike u prosječnim plaćama znatno se smanjuju kada se izraze u PPS jedinicama, jer se tako uklanja učinak razlika u cijenama među zemljama. PPS je umjetna valuta u kojoj jedna jedinica teoretski kupuje istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.
Ipak, velike razlike i dalje postoje. U nominalnim iznosima, najviša plaća u EU-u je šest puta veća od najniže. Prilagođeno za PPS, ta se razlika smanjuje na omjer od 2,6.
U EU-u, prosječne plaće u PPS-u kreću se od 1.710 € u Grčkoj do 4.479 € u Luksemburgu, dok je prosjek EU-a 3.155 €.
Belgija (4.038 € PPS), Danska (3.904 € PPS), Njemačka (3.898 € PPS) i Austrija (3.851 € PPS) također su među pet najbolje rangiranih zemalja.
Na dnu su Slovačka, Bugarska i Mađarska, sve ispod 2.100 € PPS. Rumunjska je značajno bolje pozicionirana prema ovom pokazatelju.
Prema OECD-u, Švicarska također prednjači po plaći izraženoj u PPS-u s 4.412 €, a slijede Nizozemska i Norveška, obje s oko 3.800 €. Prosječna plaća u UK-u bila je 3.357 € u PPS-u.
Turska (2.413 € PPS) također je u ovom pokazatelju značajno bolje rangirana.
Važnost produktivnosti i pregovaračke moći
Objašnjavajući razlike u plaćama među zemljama, dr. Sotiria Theodoropoulou iz Europskog sindikalnog instituta (ETUI) navela je da je veća produktivnost materijalna osnova za održivo više plaće.
Istaknula je da su ekonomije s većom industrijskom ili financijskom aktivnošću u pravilu produktivnije. Isto vrijedi i za visokotehnološke industrije.
Također je naglasila ulogu institucija tržišta rada. “Općenito, jača pregovaračka moć radnika – bilo da dolazi iz snažnih kolektivnih ugovora ili iz politika koje im omogućuju alternative na tržištu rada – povećava vjerojatnost da će rast produktivnosti dovesti do viših plaća i troškova rada“, rekla je za Euronews.
Koje su zemlje zabilježile najveći rast plaća?
U razdoblju od posljednjih pet godina (2018. – 2023.) prosječna prilagođena plaća za puno radno vrijeme u nominalnim eurima porasla je u svih 26 zemalja EU-a.
Na razini EU-a prosječna mjesečna plaća porasla je za 507 €, što je godišnje povećanje od 6.708 €, odnosno rast od 19 %. U postocima, rast se kretao od samo 4 % u Švedskoj do nevjerojatnih 102 % u Litvi.
Rast je bio osjetno niži u četiri najveće ekonomije EU-a: Španjolska je zabilježila rast od 19 %, Njemačka 18 %, Francuska 14 %, a Italija samo 10 %.
Nordijske članice EU-a, kao i Cipar i Grčka, također su ostale ispod EU prosjeka.
U nominalnim iznosima, porast se kretao od 91 € mjesečno u Grčkoj do 1.291 € u Luksemburgu. Litva je također zabilježila impresivan rast od 1.141 € mjesečno.
Eurostat će podatke za 2024. objaviti krajem 2025.
Gdje je Federacija BiH
rosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za veljaču 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.525 KM i nominalno je niža za 1,4 %, a realno za 2,0 % u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto plata za veljaču 2025. nominalno je viša za 16 %, a realno viša za 12,2 %.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za veljaču 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 2.380 KM i nominalno je niža za 1,4 %, a realno za 2,1 % u odnosu na prethodni mjesec.
Vrisak.info
