Danas, 20. svibnja, se obilježava Svjetski dan pčela kojeg je na prijedlog Slovenije 2017. godine proglasila Generalna skupština Ujedinjenih naroda.
Glavna svrha ovoga dana je buđenje ljudi, da se osvijeste o značaju pčela za opstanak čovječanstva, u vrijeme kada su pčele ugrožene raznim insekticidima i pesticidima i drugim otrovnim supstancijama koje koriste poljoprivrednici. Pčele su ključni dio mnogih eko sustava i indikator stanja zdravlja u tim sustavima, naglašeno je u Rezoluciji UN-a.
Znate li koliko su pčele doista važne za očuvanje prirode?
Postoje pretpostavke da trećina ukupne hrane za čovječanstvo izravno ovisi o pčelinjem oprašivanju, a osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede, pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi i za gospodarstvo i okoliš.
Te male zujalice predstavljaju važan izvor prihoda manjim poljoprivrednicima i obiteljskim gospodarstvima, dok je oprašivanje važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali.
Vrijedne pčele oprašuju stotine cvjetova dnevno. A na našem planetu živi oko 20.000 različitih vrsta pčela, od kojih je najpoznatija medonosna pčela. One su od iznimnog značenja za očuvanje prirodne ravnoteže koju održavaju oprašivanjem biljaka.Medonosna pčela (Apis mellifera) je najpoznatija vrsta pčela i u svijetu postoji devet vrsta medonosnih pčela. U jednoj košnici na vrhuncu sezone može ih biti i do 80 000. Iako se čini da unutar košnice vlada strašan nered, pčele su vrlo organizirane. Svaka zna svoju ulogu: hraniteljice, graditeljice, čistačice, stražarice te skupljačice koje u košnicu donose nektar, pelud, propolis i vodu. Pčele radilice imaju toliko iscrpljujući život da umiru nakon 42 dana. Sve su one zapravo sestre, ali nisu plodne.
Matica je jedina ženka u košnici koja se može razmnožavati.Mužjaci trutovi, imaju samo jedan zadatak: oplodnju kraljice. Zahvaljujući velikim složenim očima prepoznaju ih u letu.Nakon parenja matica se vraća u košnicu i ondje ostaje dok se ponovno ne odluči na rojenje, što se događa obično sljedeće godine.
Pčelarstvo je bilo poznato još u drevnom Egiptu, a danas je to vrlo razvijena gospodarska grana sa suvremenim načinom proizvodnje meda, pri čemu pčele imaju središnju ulogu. Pčelari uz med proizvode i propolis, cvjetni prah, tj. pelud, pčelinji otrov, matičnu mliječ i vosak od kojih sve ima ljekovitu svrhu.
Ljekovita svojstva meda:
Med se od davnina koristi kao najpopularniji alternativni lijek, kao prirodna hrana posebnog okusa i mirisa, te složenog energetskog sastava. A kako bi pčele proizvele oko 1 kg ovu slatku, zdravu i energetski bogatu namirnicu moraju sletiti na cvijet oko 100 000 puta.
Bagremov med jača živce i pomaže kod nemira i nesanice, dok je kestenov med dobar za bolesti želuca i crijeva, te bolesti prostate. Med od lipe liječi oboljenja mokraćnog mjehura i bubrega, te dišnih organa, ali se ne preporuča osobama koje boluju od bolesti krvnih žila. Zatim, med od kadulje pomaže kod kašlja, prehlade i bolesti dišnih organa, dok livadni med ima široko djelovanje i preporuča se u svakodnevnoj prehrani djece i starijih osoba.
Iako je med zdrav, ukusan i preporučljiv za svakodnevnu uporabu, treba pripaziti na konzumiranu količinu, jer previše meda može organizam zasititi ugljikohidratima, što vodi nepravilnom radu pojedinih organa.
Vrisak.info
