U noći sa subote na nedjelju, 30. ožujka, prelazimo na ljetno računanje vremena pomicanjem sata jedan sat unaprijed – s 2 na 3 sata. Ovo razdoblje trajat će do 26. listopada, a promjena utječe na obračun električne energije te na obavezu vozača da pale svjetla tijekom dana.
Sve više kritika na pomicanje sata
Iako je praksa pomicanja sata prisutna desetljećima, sve su glasniji pozivi na njezino ukidanje. Stručnjaci upozoravaju na negativne posljedice po zdravlje, gospodarstvo i sigurnost. Promjene u ritmu spavanja mogu uzrokovati umor, povećan rizik od prometnih nesreća i smanjenu produktivnost.
Europska unija je 2018. godine predložila ukidanje pomicanja sata, a Europski parlament je 2019. podržao reformu. No, prijedlog je naišao na prepreke jer se članice ne mogu dogovoriti hoće li trajno ostati ljetno ili zimsko računanje vremena.
EU još uvijek bez dogovora
Irski europarlamentarac Sean Kelly ističe da su negativni učinci pomicanja sata dobro dokumentirani, ali unatoč tome, odluka i dalje stoji na mrtvoj točki. Europska komisija poručuje da ne odustaje od reforme, no među državama članicama ne postoji konsenzus.
Poljska, koja predsjeda EU do srpnja, planira obnoviti raspravu, ali priznaje da je podrška reformi ograničena. Litva je najavila da će 2027. godine, kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a, staviti ovo pitanje na dnevni red.
Svijet podijeljen oko pomicanja sata
Ako EU i SAD ukinu pomicanje sata, pridružit će se zemljama poput Rusije, Turske i Urugvaja, koje su već napustile tu praksu. No, neka iskustva pokazuju da odluka nije jednostavna – Egipat je ukinuo pomicanje sata 2014., ali ga je 2023. vratio zbog uštede energije.
Hoće li Europa u skorijoj budućnosti prestati s pomicanjem kazaljki ili će ova rasprava trajati još godinama, ostaje otvoreno pitanje.
Vrisak.info
