Kardiovaskularne bolesti, koje uključuju koronarnu bolest srca, moždani udar i perifernu arterijsku bolest, vodeći su uzrok smrti kod muškaraca i žena u razvijenim zemljama.
Taj rizik je u padu od 1990., zahvaljujući ranijoj dijagnozi i agresivnijoj terapiji, osobito povišenog krvnog tlaka i masnoće u krvi. No za 50 posto pada tog rizika zaslužno je i to što ljudi sve više prihvaćaju zdravi način života, odnosno bolje su kontrolirani rizici koji vode do kardiovaskularnih bolesti i rane smrti koja je s njima povezana, ističe prof. dr. sc Nikša Drinković, internist kardiolog iz Poliklinike Nikša Drinković u Zagrebu.
I svjetska kardiološka federacija nedavno je objavila zaključak na temelju više studija, prema kojemu se najmanje 80 posto prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može izbjeći ako se kontroliraju glavni faktori rizika uporaba duhana i pretjerivanje u alkoholu te nezdrava prehrana i nedostatak tjelesne neaktivnosti, dok naš sugovornik ističe i pretilost te povišene masnoće, povišen krvni tlak i šećernu bolest.
Oko 40 posto ljudi starijih od 40 u razvijenim zemljama ima metabolički sindrom, koji je definiran prisustvom tri ili više rizičnih faktora: abdominalna pretilost, povišeni trigliceridi, povišeni HDL kolesterol (tzv. loš kolesterol), zatim sistolički tlak te glukoza natašte. Tim ljudima rizik za prvi kardiovaskularni događaj unutar idućih 10 godina raste do 18 posto, što je jednako riziku mnogih koji su preboljeli infarkt ili moždani udar – upozorava prof. dr. Drinković.
Prisustvo pet rizičnih faktora, čiji se negativni učinak zbraja, podiže 10-godišnji rizik za pojavu negativnih kardiovaskularnih događaja na 25-30 posto, dodaje kardiolog. Zato neke rizike treba redovito kontrolirati, osobito ako postoji obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti.
Tako je u 20-ima dobro odrediti lipidni profil i kontrolirati ga u okviru sistematskih pregleda. Nakon 40. bismo svakih četiri do šest godina trebali provoditi screening za kardiovaskularne rizične faktore, što uključuje kontrolu masnoća, krvnog tlaka, razine šećera u krvi te uvođenje zdravih navika ako postoje druge kronične bolesti – kaže.
Bilo bi dobro poduzeti i neke dodatne mjere: Ako pušite, razmislite o prestanku, ako postoji pretilost, o tome da započnete s dijetom, dok oni kod kojih postoji obiteljska anamneza ili faktori koji povećavaju rizik, kontrole trebaju provoditi češće.
10 namirnica koje jačaju srce a koje bi trebalo jesti svaki dan
1. MRKVA
I mrkva je bogata kalijem, zbog čega pomaže u prevenciji i kontroli povišenog krvnog tlaka. Sadrži i beta-karoten koji može smanjiti rizik od bolesti srca, kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat.
2. BLITVA
Za snižavanje krvnog tlaka potrebno je unositi oko 4000 mg kalija, a blitva u 1 šalici sadrži čak 1000 mg kalija. Bogata je i kalcijem te magnezijem, koji su također važni za snižavanje tlaka
3. RAJČICA
Sadrži gama-aminomaslačnu kiselinu (GABA), spoj koji pomaže u snižavanju tlaka. Izvrstan je izvor vitamina C, vitamina A, kalija i vlakana, a sadrži i moćan antioksidans likopena
4. INTEGRALNE ŽITARICE
Ljudi koji jedu integralne žitarice, poput ječma i zobi, imaju manji rizik od srčanih bolesti. Cjelovite žitarice sadrže vlakna, antioksidanse te vitamine B1 i B6, te B12 koji štite od kardiovaskularnih bolesti.
5. GRAH PROTIV INFARKTA
Pola šalice kuhanoga graha dnevno pomaže u snižavanju kolesterola. Grah sadrži snažne antioksidanse flavonoide, koji pomažu smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara, ističe nutricionistica Marić Bulat
6. ORAŠASTI PLODOVI
Sadrže E vitamin koji sprečava aterosklerozu. Studije pokazuju da ljudi koji od 2 do 4 dana u tjednu jedu lješnjake, orahe, bademe, kikiriki ili pistacije imaju manji rizik za srčane bolesti od ljudi koji ih jedu rjeđe.
7. BANANA I BOBIČASTO VOĆE
Banana sadrži 422 mg kalija – oko 12 posto preporučene dnevne količine. Pomaže u održavanju normalne funkcije srca te utječe na ravnotežu natrija i vode u tijelu. Važan je kod zadržavanja tekućine za osobe koje uzimaju diuretike kod kardiovaskularnih bolesti. Bobičasto voće bogato je vlaknima te polifenolima, koji sprečavaju nastanak kardiovaskularnih bolesti. Odličan je izvor antioksidansa, koji su vrlo važni u prevenciji lošeg kolesterola u krvi te pomažu podizanju razine dobrog kolesterola.Ž
8. KOKICE
Kokice sadrže tri puta više polifenola od graha, koji inače sadrži najvišu razinu polifenola u skupini povrća, te četiri puta više od brusnice (voće), pokazala su nedavna istraživanja.
9. JABUKA
Jabuke su bogate pektinom, topljivim vlaknima koja imaju značajnu ulogu u regulaciji šećera i snižavanju kolesterola, ističe nutricionistica Sandra Marić Bulat.
10. KEFIR I JAJA
Probiotici štite od bolesti desni koje mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, upozorava nutricionistica. Proteini jaja imaju slično djelovanje na krvni tlak kao lijekovi za sniženje tlaka.
Salame jedite samo tri puta tjedno
U minimalnim količinama, uz umjerenu upotrebu, natrijev nitrit neće ugroziti zdravlje. No veće količine mogu u organizmu ometati transport kisika u krvi i stanicama. Ukratko, suhomesnate proizvode ne biste smjeli jesti češće od dva do tri puta mjesečno, kaže nutricionistica Marić Bulat.
Nepušenje, vježbanje, skidanje viška kila te kontrola tlaka, šećera i masnoća mogu spriječiti 80 posto ranijih smrti od bolesti srca
Pušenje cigareta je vodeći uzrok ranije smrti koji se može izbjeći. Količina cigareta povećava pobol i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Koristi od prekida pušenja pokažu se već nakon nekoliko mjeseci, a rizik za kardiovaskularne bolesti kod bivših pušača izjednači se prema nepušačima za nekoliko godina.
Dakle, za prevenciju kardiovaskularnih bolesti nikad nije prekasno prestati pušiti, pri čemu ne treba zanemariti ni neke druge prednosti. Na primjer, za prevenciju karcinoma bilo bi korisno prestati pušiti što ranije, ističe prof. dr. Drinković.
Kad je riječ o zdravom stilu života, kao jednom od ključnih faktora prevencije kardiovaskularnih bolesti, prije svega treba poraditi na smanjenju viška kilograma i alkohola.
Naime, arterijska hipertenzija je etablirani rizični faktor za kardiovaskularnu bolest, uključujući pobol i smrtnost od moždanog udara, koronarne bolesti, srčanog popuštanja i nagle srčane smrti.
– Povišen krvni tlak je definiran kao vrijednosti krvnog tlaka veće od 130 ili dijastoličkog tlaka veće od 80 mm/Hg. Prema europskim smjernicama, povišeni krvni tlak je veće ili jednako 140/90 mm/Hg – upozorava prof. dr. Drinković.
Dodaje kako nefarmakološke mjere kod ljudi s povišenim tlakom uključuju smanjene tjelesne težine kod pretilih, obaveznu restrikciju soli u hrani i izbjegavanje većih količina alkohola. No kod bolesnika s trajnim povišenim tlakom, unatoč pridržavanju navedenih mjera, svakako je potrebna antihipertenzivna medikamentozna terapija i redovita suradnja s liječnikom.
Pretilost povećava rizik za pojavu povišenog tlaka i masnoća te inzulinske rezistencije koja je preduvjet za pojavu šećerne bolesti. Prema studijama, veća tjelesna težina linearno poveća pobol i smrtnost od kardiovaskularne bolesti, upozorava sugovornik.
I obrnuto – smanjenjem tjelesne težine smanjuje se rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Za zdravlje srca posebno je važno skidanje “šlaufa” oko trbuha, jer te masnoće u najvećoj mjeri utječu na povećanje rizika od bolesti srca.
Zdrava prehrana za smanjenje kardiovaskularnih rizika temelji se na voću, povrću, vlaknima i žitaricama te namirnicama s niskim glikemičkim indeksom, koje sadrže nezasićene masne kiseline, a što manje zasićenih i trans masnih kiselina – ističe prof. Drinković. Dodaje da su brojne studije potvrdile da ljudi koji jedu puno voća i povrća – osobito u područjima gdje je mediteranska dijeta tradicionalni način prehrane – imaju manji rizik za kardiovaskularne bolesti.
Tako je za zdravlje srca vrlo važno osigurati i dovoljan unos omega-3 masne kiseline, ali svakako iz ribe i biljnih izvora, savjetuje kardiolog Drinković.
– Dva ili više obroka ribe tjedno kroz dulji period povezano je s 30 posto manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Omega-3 masne kiseline prisutne su posebno u srdelama, skuši, pastrvi i tuni, a ima ih u orasima, lanu i drugim sjemenkama – kaže nutricionistica, dipl. ing. Sandra Marić Bulat.
Dodaje da omega-3 kiseline imaju značajnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka te pridonose pravilnom srčanom ritmu, pa je redovita konzumacija namirnica koje ih sadrže temelj prevencije kardiovaskularnih bolesti. No kad govorimo o zdravoj prehrani koja čuva srce, važno je osvijestiti i ono što pridonosi bolesti.
Iz prehrane bi trebalo izbaciti salame i suhomesnate proizvode jer se u masne i slane proizvode dodaje sol kao konzervans. Svako pretjerivanje u proizvodima bogatim solju može poremetiti rad sustava za izlučivanje vode iz organizma te utjecati, među ostalim, na visinu tlaka – upozorava nutricionistica. Dodaje da suhomesnati proizvodi sadrže i opasni natrijev nitrit.
Jutarnje glavobolje u zatiljku, vrtoglavica, umor, promjene vida i smetenost prvi su simptomi hipertenzije. Javljaju se zbog oštećenja srca, mozga, bubrega, pa do postavljanja dijagnoze može proći od 10 do 20 godina. Zato se hipertenzija vrlo često naziva i “tihi ubojica”.
Stručnjaci zato upozoravaju da je važno redovito kontrolirati krvni tlak.
– Hipertenzija povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i dr. Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju četiri puta veći rizik od nastanka srčanog infarkta i sedam puta veći rizik od nastanka moždanog udara nego osobe s normalnim tlakom – ističu iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Sve navedene komplikacije dovode do visokog stupnja nesposobnosti za rad, pa je to još jedan veliki razlog za mjerenje krvnog tlaka, pravovremeno otkrivanje povišenih vrijednosti i odgovarajuće liječenje.
Poznati su čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja hipertenzije, a to su prekomjerna težina, pušenje, nedovoljno tjelesne aktivnosti, nezdrava hrana, prekomjeran unos soli i alkohola te stres.
No u više od 95 posto slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok je nepoznat, tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija, a u manje od 5 posto uzrok je suženje bubrežne arterije, upale bubrežnog tkiva i slično te je to tzv. sekundarna hipertenzija.
Bez obzira na uzrok nastanka arterijske hipertenzije, bolest najčešće traje godinama, bez prisutnih tegoba, iako cijelo vrijeme povišeni krvni tlak oštećuje vitalne organe.
Arterijski krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Srce poput pumpe izbacuje krv u aortu te preko njezinih ogranaka, arterija, arteriola i kapilara, krv stiže do mišića i organa. Krvni tlak ovisi o dva čimbenika: o snazi srca, koje pumpa krv u tijelo, i o lumenu (širini) arterija
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kažu da nam je dovoljno ukupno 5 mg soli dnevno, pri čemu, kad se uračuna skrivena sol koju konzumiramo s hranom, za dosoljavanje ostaje tek prstohvat soli dnevno. S druge strane, prosječan stanovnik Hrvatske konzumira oko 12 grama soli.
– Češnjak, ružmarin, čili i majčina dušica pripadaju skupini začina uz koje nam je potreban manji unos soli – ističe nutricionistica Sandra Marić Bulat. Češnjak, među ostalim, smanjuje rizik od pojave visokog krvnog tlaka zbog sadržaja sulfida i alicina. Alicin opušta krvne žile, smanjuje bilo kakav pritisak i oštećenja koja utječu na krv, dodaje.
– Osim toga, češnjak ometa učinak angiotenzina – enzima koji podiže krvni tlak i lagano kontrahira mišiće. Njegova sposobnost da razgrađuje fibrinolitičku aktivnost u krvi osobe je također značajna pomoć u smanjenju razine kolesterola i grušanja krvi. Isto tako, češnjak ima sposobnost da potiče proizvodnju sumporovodika i sinteze dušikova oksida, čime utječe na opuštanje krvnih žila, ističe sugovornica. Ukratko, korisno ga je nasjeckati u svako jelo.
Svježe isjeckani luk i ružmarin odlično se slažu uz krumpir, peršin se slaže uz juhu ili uz jaja, žalfija ide odlično uz meso, a majčina dušica se može dodati u kokice.
Ovi prirodni začini bogati su antioksidantima, tako da dodatno štite vaše srce od srčanih bolesti. Ako se ne možete lišiti soli, bolje je koristiti morsku sol, a možete je i miješati s drugim začinima. Preporučljivi su i makrobiotički začini, koji su vrlo ukusni i dodaju slanoću, primjerice šoju sos i tamari. Oni se mogu stavljati u salate ili u kuhana jela pred kraj kuhanja, ističe sugovornica.
