Gospođo Zovko, na koji način su izbori u BiH percipirani u Europskom parlamentu?
Europski parlament još uvijek sagledava što se sve dogodilo u BiH i tražit će odgovornost Vanjske službe Europske komisije. Osobno sam u petak postavila pitanje spomenutoj službi o tomu kakve su to ocjene izbora a da se uopće ne uzima u obzir da je grubo prekršena izborna volja cijelog jednog konstitutivnog naroda, da imamo zbog toga prosvjede i ogorčenje hrvatskoga naroda zbog negiranja njegove izborne volje. Imamo tu više aspekata i morat će se odlučiti kako dalje. Sve ono što smo imali u rezolucijama Europarlamenta, da se mora provesti odluka Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, da se prema njoj moraju usvojiti izmjene Izbornoga zakona BiH i da se onda prema tom zakonu moraju provesti izbori, proizvelo je jedan veliki neuspjeh Izaslanstva EU u BiH i međunarodne zajednice. To je rezultiralo grubim kršenjem izborne volje hrvatskoga naroda i situacijom koja može dovesti do novih problema u BiH.
Razumiju li Vaši kolege eurozastupnici da se u BiH dogodila izborna prijevara i da je cijelom jednom narodu oduzeta predstavnička pozicija u Predsjedništvu BiH?
Eurozastupnici će to vrlo dobro shvatiti kad budemo imali raspravu rezoluciji o napretku BiH. Mi smo na tu rezoluciju uložili amandmane koji se tiču ove izborne prijevare. Na samoj raspravi će se otvoriti ovo pitanje i objasnit će se što se to točno dogodilo u BiH i kako izaći iz postojeće situacije. Ono što oni i te kako dobro razumiju je da je u BiH situacija, blago rečeno, zabrinjavajuća. BiH ima najdužu granicu s EU koja je izložena utjecajima trećih sila i imamo apsolutno nestabilnu situaciju. Ovakvi izbori će zasigurno zabrinuti europske zastupnike.
Ima li EU danas snagu utjecati na političke procese u BiH, i to u smislu vršenja pritiska na bh. političare da se poštivaju presude Ustavnoga suda BiH ali i Europskoga suda za ljudska prava iz Strasbourga?
EU ima snagu vršiti pritisak kroz ograničavanje pristupa BiH Europskoj uniji. Slabost EU se vidi u tomu da je ona najveći donator i investitor u zemljama zapadnog Balkana, koji pokušava unaprijediti institucije tih zemalja, no nema fizičku moć kojom bi natjerala političare na dogovor. Ona u stvari može samo blokirati i time sve njene ljude pretvoriti u taoce pogrešnih politika. Ono što vidimo kao rezultat neuspjeha svih tih pregovora je curenje ljudi iz tih zemalja. Ljudi ne žele više čekati na normalizaciju. To je ono na što mi upozoravamo. Jedini put za BiH je europski put. Ali s ovakvim politikama se gubi narod i oni koji bi trebali graditi budućnost.
Kazali ste ranije da su izbori u BiH neuspjeh Izaslanstva EU u BiH. Možete li precizirati na što ste točno mislili?
Šef Izaslanstva EU u BiH Lars Gunnar Wigemark mi je osobno rekao da nema šanse da Komšić uđe u Predsjedništvo BiH, da on to ne očekuje i da će se nakon izbora moći očekivati normalizacija političkih odnosa i dolazak do potrebnoga kompromisa. Uvjeravao me da neće doći do preglasavanja Hrvata. Ovo je, prema mojem mišljenju, jedan neuspjeh njihovih procjena i svega onog što rade u BiH. Mora se ozbiljno razmotriti što to radi međunarodna zajednica u BiH i što je pogrešno rađeno u posljednjih 20 godina, pa da opet imamo narod na ulicama. Opet imamo situaciju da jedan umjereni vjerski lider poput kardinala Puljića kaže da je i Hitler zakonito došao na vlast. Dakle, to je jedan ozbiljan poziv i upozorenje da se upitamo tko i što to radi u BiH.
Kardinalova poruka je snažno odjeknula i u Bruxellesu?
Da, snažno je odjeknula. Zapravo poruka kardinala Puljića je najsnažnije odjeknula nakon ovih izbora. Zajedno sa svojim kolegama Predom i Šuicom sam bila organizirala jednu izložbu za BiH, i tu je kardinal Puljić govorio zajedno s reisom Kavazovićem. Tad su poslane snažne poruke. Kardinala Puljića se ovdje u Bruxellesu jako uvažava jer je on osoba koja želi graditi mostove među narodima. Zbog toga je ova njegova izjava snažno odjeknula u Bruxellesu. Kad smo sličnu situaciju imali 2002. godine kad je pravljena Alijansa, kardinal je zajedno s biskupom Perićem svjedočio u američkom Kongresu i tad je rekao da se kršćani sustavno uništavaju u BiH. Vidimo da se to i danas događa. Nadam se da će biti snage da se ti procesi zaustave.
Imaju li hrvatski eurozastupnici jedinstven stav oko izbora u BiH?
Apsolutno imaju! To smo vidjeli i na međuparlamentarnom zasjedanju koje smo imali u Beču. Tu su i zastupnici iz oporbe koji su došli iz Sabora RH govorili na isti način.
Što hrvatski eurozastupnici mogu učiniti kako bi se u BiH počelo poštivati načelo konstitutivnosti naroda?
Hrvatska je jamac Daytonskog mirovnog sporazuma i ima odgovornost za svoju granicu s BiH. Hrvatska mora upozoriti svoje prijatelje iz EU na sve prijetnje koje dolaze iz BiH. Ovo je i sigurnosni problem i na ovo se mora reagirati. Hrvatska nije nemoćna, punopravna je članica EU i NATO-a. Hrvatska ima odgovornost i već radi na rješavanju navedenih problema.
Kako Vi gledate na izbor Komšića u Predsjedništvo BiH?
Na to gledam kao na poraz razuma, normalne i dobre volje najbrojnijeg naroda koji nije shvatio kojim putem treba krenuti. Ovo je jedan mali korak za njih, ali veliki za istinu o Hrvatima i što im se u BiH događa.
Možemo li očekivati da Europa prepozna namjere bošnjačkih elita da FBiH pretvore u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom?
Pa sve je do nas. To govorim ispred svih Hrvata koje ovdje zastupam. Posebno poručujem Hrvatima u BiH da se za svoja prava moramo boriti na sve načine, i civilnim otporom i medijski i na svaki mogući način. Sjetimo se da je tijekom 1990.-ih i Milošević imao svoju propagandu i medije u svojim rukama te plasirao lažne vijesti. Danas smo opet svjedoci takvih lažnih vijesti koje se sada plasiraju iz medija iz Sarajeva. Dopisnici stranih medija iz Sarajeva su apsolutno zavarani jednom slikom koja se oslikava a koja nije realna ni točna. Treba se boriti protiv propagande kako bi međunarodna javnost shvatila da se Hrvatima u BiH krše temeljna ustavom zajamčena prava.
Nasjedaju li eurozastupnici na te lažne vijesti?
Ovdje se razgovara o jako puno svjetskih problema i zapravo malo tko nasjeda na podvale iz Sarajeva. Mi se trudimo objasniti što se točno događa u BiH.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, danas je izjavio kako je izmjena Izbornoga zakona uvjet za formiranje vlasti u BiH. Hoće li Europa razumjeti takav stav?
To uopće nije do Europe, nego do Čovića i hrvatske politike, akademske i kulturne zajednice, medija i naposljetku naroda da ustraju u takvom stavu. Bez izmjena Izbornoga zakona, u BiH više nema smisla ništa raditi.
Jurica Gudelj, Dnevnik.ba
