Potpuni poraz, debakl i blamaža Dodika i Čovića, tako su jučer sarajevski mediji, prenoseći izjave Džaferovića i Komšića, okarakterizirali istupe čelnika Hrvata i Srba u BiH, lidera HDZ BiH i HNS BiH Dragana Čovića i lidera SNSD-a i aktualnog Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika pred zamjenicima veleposlanika zemalja članica Vijeća sigurnosti UN, piše Hrvatski Medijski Servis.
Podsjetimo, na inicijativu veleposlanika Ruske Federacije u Ujedinjenim narodima (UN) Vasilyja Nebenzya organizirana je online debata povodom 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, a kojoj su trebali nazočiti predsjednici vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini koji predstavljaju svoje narode.
Poziv su prihvatili lideri HDZ BiH Dragan Čović i lider SNSD-a Milorad Dodik, a odobio ga je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, uz primjedbu da je trebao biti upućen Predsjedništvu BiH koje je šef države.
U bošnjačkoj javnosti tako je stvoren dojam kako su Čović i Dodik nastupili kao tandem, što uopće nije točno. Čović je govorio o kršenjima Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata, što je Inzko u svom izvješću prešutio, dok je naglasak u Dodikovom istupu bio na okončanju mandata Visokog predstavnika Inzka, kojeg je nepotrebno, nediplomatski, uvredljivo nazvao monstrumom.
Čovićev govor- argumentiran i diplomatski briljantan
Čović je u diplomatski briljantnom govoru ukazao Vijeću sigurnosti na pristranost izvješća koji je nedavno podnio Visoki predstavnik Valentin Inzko, piše Hrvatski Medijski Servis. Čović je članovima Vijeća sigurnosti tako pobrojao sve ono što je Inzko izostavio u svom izvješću, a što predstavlja ne samo kršenje Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, kao njegovog Aneksa, već i ugrozu stabilnost BiH i može destabilizirajuće djelovati na cjelu regiju, od odbijanja bošnjačkih stranaka da provedu presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, preko nezakonitog izbora članova Središnjeg Izbornog povjerenstva BiH, do najave bošnjačkih stranaka da će nakon izbora 2022. ponovno uspostaviti vlast u hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji bez predstavnika Hrvata.
Izetbegovićeva podla laž
Zamjenici veleposlanika zemalja članica VS UN nisu imali ni jednu primjedbu na Čovićev govor. Jedina reakcija na njegov govor bila je ona lidera SDA Bakir Izetbegović koji je sutradan novinarima kazao kako je Čović članovima Vijeća sigurnosti UN-a kazao da se odriče trećeg entiteta, što je podla i bezočna laž. Nitko, naime, tko je slušao Čovićevo izlaganje, takvo nešto nije mogao čuti.
Zašto su diplomatski predstavnici zapadnih zemalja podržali Inzka?
Ono, međutim, što javnost, posebice hrvatsku i srpsku u BiH najviše zanima je zbog čega su predstavnici SAD, Velike Britanije, Francuske i Njemačke unatoč jasnim argumentima o pristranom djelovanju Valentina Inzka, čije izvješće ne prihvaćaju dvije od tri strane u BiH, podržali austrijskog diplomatu?
Tri su razloga za to. Prvi je što su dobili instrukcija svojih vlada, odnosno ministarstava vanjskih poslova, prije nego što su čuli izlaganja lidera Hrvata i Srba iz BiH, kojeg se diplomati moraju pridržavati, ukoliko ne žele biti povučeni s pozicija na koje su imenovani. Drugo, bilo bi posve neprimjereno da predstavnici zemalja članica Vijeća sigurnosti, koje je imenovalo Inzka prihvati kritike na njegov račun prije nego ga se smjeni. I treće, predstavnici zapadnih zemalja u većini slučajeva na suprotnoj su strani u odnosu na Rusiju. Bilo bi krajnje iznenađujuće da su se zapadne diplomate na sjednici Vijeća sigurnosti složile s ruskim veleposlanikom, o okončanju mandata OHR-a, prije nego se o tome postigne suglasje, ako se postigne između Rusije i vodeće zemlje Zapada- Sjedinjenih američkih država. A to pitanje, s obzirom, s obzirom da još nije došlo ni do tranzicije vlasti u Bijeloj kući na novoizabranog američkog predsjednika Bidena još dugo neće doći na dnevni red.
Također bi bilo iluzorno očekivati da zamjenici veleposlanika imaju uvid u stvarno stanje stvari u BiH. Ono o čemu su govorili Čović i Dodik njih je vjerojatno zanimalo kao i lanjski snijeg. Zato su vrlo kratke replike, ne slučajno, isključivo na Dodikovo izlaganje, kojeg zapad precipira kao ruskog satelita na Balkanu, sadržavale tri kratke instrukcije koje su dobili od svojih vlada. Podrška nastavku mandata OHR-a, ostanku stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH i osuda veličanja ratnih zločina. To je stav zapadnih zemalja. Do daljnjeg. No, da će se on promijeniti u dvije od tri stavke sugerira i Mišljenje Europske komisije, iz kojeg je jasno da BiH neće dobiti status kandidata za članstvo u EU sa stranim sudcima i visokim predstavnikom. Samo je pitanje, kada će eliminacija međunarodnih elemenata iz ustavnog poretka BiH postati prioritetno pitanje.
Učinci Čovićevog i Dodikov istupa
Jasno je i da Čovićev i Dodikov govoru pred Vijećem sigurnosti neće pretresati zamjenici veleposlanika u VS UN. Oni će njihove govore dostaviti Ministarstvima vanjskih poslova svojih zemalja, gdje će biti pomno analizirani u odgovarajućim odjelima. Dipomacijama četiriju zapadnih zemalja bez sumnje će provjeriti tvrdnje iznesene u njihovim istupima i komparirati ih s onima u Inzkovom izvješću Vijeću sigurnosti UN. Nakon što dođu do realne slike stvari, odlučit će o sudbini Valentina Inzka, ali i eventualnoj promjeni politika prema BiH. No, već sada je jasno da se Inzkov mandat bliži kraju, jer ni za zapadne zemlje neće biti produktivno ignorirati primjedbe koje na njegovo postupanje imaju dvije od tri strane u BiH.
Zato će za ocjenu nastupa i učinak govora lidera Hrvata i Srba pred Vijećem sigurnosti UN-a trebati sačekati još neko vrijeme.
Vrisak.info
