Info dan o projektu “Partnerstvom do zapošljavanja” financiranom od strane Europske unije održan je u Širokom Brijegu s ciljem integracije nezaposlenih osoba u lokalna tržišta rada u gradovima i općinama Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH).
Jedno od gospodarski najpotentnijih područja u BiH je Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH). Neke od najjačih kompanija u ovoj županiji često ističu kako imaju problema s radnom snagom, ali ne toliko u kvantiteti, koliko po pitanju kvalitete. Zbog toga su institucije ove županije, zajedno s renomiranim tvrtkama, pristupile projektu “Partnerstvom do zapošljavanja”, koji većim dijelom financira Europska unija.
“Ukupna vrijednost ovoga projekta je 215.325 dolara, a od toga Europska unija financira 178.816 dolara. Partneri u ovom projektu su iz svih sektora, a vodeći partner je razvojna agencija HERAG, a tu su i predstavnici lokalnih jedinica na području ŽZH: Općina Posušje, Grad Široki Brijeg, Grad Ljubuški, zatim Služba za zapošljavanje i obrazovne institucije u Širokom Brijegu, Ljubuškom i Posušju, kao i Tehnološki park u Posušju,” izjavio je Radoslav Luburić, ravnatelj razvojne agencije ŽZH HERAG.
Predrag Čović, predsjednik Vlade ŽZH, naglasio je ciljeve projekta: “Cilj nam je da ljude koji su trenutno u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada prekvalificiramo, odnosno osposobimo da dobiju određene stručne kvalifikacije, znanja i kompetencije da mogu ravnopravno konkurirati na tržištu rada i ostvariti svoje osobne interese, ali i pridonoseći ostvarenju svih naših općih interesa.”
S obzirom na izražen problem trenutne neusklađenosti tržišta rada s obrazovnim sustavom, Vlada ŽZH pristupa reformi srednjoškolskog strukovnog obrazovanja s ciljem stjecanja prakse i radnih sati unutar zapadnohercegovačkih tvrtki.
“Zakon je sad u proceduri, mi se nadamo da ćemo ga do početka školske godine i usvojiti, ovisi od proceduralnih stvari vezano za Skupštinu. Ali ako ne, čim prije, mi idemo u tom smjeru, tu nema povratka. Dakle da djeca već u srednjoj školi dobiju određena znanja i da nakon završetka srednje škole mogu se zaposliti na tržištu bez da im trebaju dodatne obuke,” dodao je Čović.
U sklopu ovog projekta radit će se šest programa obuke i to za keramičare, mesare, web programere, roboto operatere te kuhare i konobare. Šezdeset osoba će proći proces obuke, a od toga bi se najmanje dvadeset osoba trebalo zaposliti. Također, projekt obuhvaća i obuke za segment samozapošljavanja, što bi trebalo doprinijeti otvaranju najmanje petnaest samostalnih manjih biznisa. Velik potencijal krije se i u turizmu i ugostiteljstvu, a poslodavci uz dobru suradnju sa srednjim školama traže još više obuke.
Stjepan Primorac, hotelijer i predsjednik Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori FBiH, istaknuo je važnost praktične nastave: “Čak su neki, umjesto da gube ljeto i zabavljaju se i uživaju, ušli u radni odnos i rade te primaju plaću. Znači profilira se jedan dio njih koji se već sada na početku njihovog školovanja, u drugom razredu srednje škole, osjeti da su kadar koji ima budućnost. Mi smo tu na raspolaganju sve što treba u smislu praktične nastave, čak i kroz novčani stimulans polaznika obuka.”
Često se zna potegnuti i pitanje niskih plaća radnika, međutim, odgovor poslodavaca je da je svaki kvalitetan radnik i bolje plaćen. Međutim, uz nova zapošljavanja mora se raditi i na zadržavanju ljudi koji su već u radnom odnosu. Projekti ovakvog tipa trebali bi potaknuti podizanje kriterija i standarda kvalificirane radne snage u Zapadnoj Hercegovini.
Vrisak.info
