Ovogodišnja književno-glazbena manifestacija „Susreti pod hrastom“ u cijelosti je bila posvećena liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića. Manifestaciju su organizirali Župni ured sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin, Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, a poseban gost manifestacije bio je Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika.
Program manifestacije započeo je sinoć pozdravnim riječima Andrije Stojića, predsjednika OMH u Čitluku, fra Tihomira Bazine, župnika župe sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin i Ivana Sivrića, predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Stojić, Bazina i Sivrić srdačno su pozdravili sve nazočne, a posebno su istaknuli: Đuru Vidmarovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, Gorana Crnkovića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Rijeci i članove obitelji Ćorić.
Nakon uvodnih pozdrava organizatori su u kratkim crtama nazočne podsjetili na tijek manifestacije, koja je prvi put održana 2005. godine i istaknuli njezin značaj, nakon čega je o liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića biranim riječima govorio Đuro Vidmarović.
– Okupio nas je ovdje naš veliki književnik fra Šimun Šito Ćorić. Žao mi je što zbog obveza nije među nama, ali sa nama je njegovo književno djelo. Naš slavljenik pripada onom istaknutom sloju franjevačkih intelektualaca koji su svoju nadarenost stavili na raspolaganje svome narodu a fra Šito je k tome od Boga dobio nekoliko darova koji su komplementarni s njegovim književnim talentom. Ogledao se u mnogim književnim žanrovima, ali pored toga i kao glazbenik koji svoje stihove sam uglazbljuje i sam izvodi. Fra Šito se istaknuo i kao društveni djelatnik, ne zaboravimo da je pod njegovim predsjedavanjem Hrvatski svjetski kongres postao savjetodavno tijelo UN-a – kazao je Vidmarović dodajući da je fra Šimun Šito Ćorić uz sve navedeno i redoviti sveučilišni profesor i cijenjeni stručnjak na području psihologije.
Ističući kako fra Šimun Šito Čorim ima respektabilan književni opus, Vidmarović je posebno istaknuo fra Šitine antologije „45 hrvatskih emigrantskih pisaca“ i „60 hrvatskih emigrantskih pisaca“, te kazao kako mu je osobno jako draga knjiga Ćorićevih putopisa „Granice su da se prijeđu“.
– Hrvatska književnost je jedinstvena. Hrvatski kulturni prostor nisu samo Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kao matične države hrvatskog naroda, nego i one zemlje u kojima žive Hrvati, gdje stvaraju književna djela – poručio je predsjednik Društva hrvatskih književnika i kazao nekoliko riječi o suradnji Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske, te naglasio:
– Mi kao književnici moramo se boriti protiv degradacije hrvatskog jezika. Ono što se s njim dešava na službenoj razini je katastrofa. Polagano to ulazi u književnost, dešava se urušavanje hrvatskoga jezika što se ranije nije dešavalo… Književnici su dužni to zaustaviti, a fra Šimun Šito Ćorić je jedan od svijetlih primjera jer kad čitate njegova djela, svakako ćete primijetiti lijep, gibak, bogat, melodiozan hrvatski jezik kojim se on služi. Radi se o jednom izuzetnom čovjeku, izuzetnom intelektualcu, pomalo renesansnoj osobi koja sjedinjuje i znanost i kulturu kakvih Hrvatska ima malo.
Nakon izlaganja Đure Vidmarovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, književno-glazbena manifestacija nastavljena je nastupom pjesnika: Ivana Bakvića, Ivana Sivrića, Vlatka Majića, Mate Grbavca, Joze Jakiše, Ljube Krmeka, fra Miljenka Miće Stojića, Srećka Marijanovića, Snježane Lovrić, Anđe Luburić i Anite Martinac, koja je također bila i moderatorica sinoćnjeg programa u kojem je nastupio i Mladen Mandžo, mladi glazbenik iz Osnovne glazbene škole Brotnjo.
Prije početka „Susreta pod hrastom“ misu zahvalnicu u čerinskoj župnoj crkvi predvodio je fra Miljenko Mića Stojić, a nakon nastupa pjesnika, prijateljsko druženje sudionika manifestacije nastavljeno je u Podrumima Andrija, gdje je obitelj Ćorić lijepo ugostila sudionike manifestacije posvećene liku i djelu ovogodišnjeg dobitnika Nagrade za životno djelo Općine Čitluk.
Ovom prilikom, Miroslav Ćorić upoznao je svoje goste s načinom proizvodnje vina u Podrumima Andrija, te ih poveo u razgledavanje različitih proizvodnih dijelova ove uspješne vinarije.
Citluk.ba
