Izložba “Plodovi opterećenja” Željka Korena bit će otvorena 30. rujna 2021. s početkom u 19 sati u Franjevačkom muzeju i galeriji u Širokom Brijegu.
Izložba ostaje otvorena do 28. listopada 2021. godine.
O izložbi povjesničarka umjetnosti Dajana Šudić:
Od samog postanka pa do danas čovjek je bio zaokljupen traganjem za smislom vlastitog postojanja. U toj mukotrpnoj misaonoj potrazi i pokušajima pronalaska odgovora na mnoga pitanja, koja se nesputano roje baš onda kada krenemo putevima vlastitih dubina, čovjek biva sve više izgubljen ne pronalazeći odgovore na životna pitanja koja se pretvaraju u opterećenja, strahove i ograničenja. Poniranjem u vlastito biće čovjek se otkriva samom sebi, ali to nije nimalo lak posao, jer mnogi vanjski utjecaji skreću nas s puta vlastitog traganja. Novi ciklus Željka Korena nastavak je njegovih dosadašnjih nastojanja vizualiziranja vlastitog unutarnjeg svijeta. Korenovo otkrivanje vlastitog bića upravo je ono po čemu je njegovo slikarstvo blisko suvremenom čovjeku, što svakog promatrača uvlači u njegove interijere. Korenovi interijeri su simbolička preslika mnogih drama koje se odvijaju unutar čovjeka, preslika umnog i duhovnog stanja u kojem se svako ljudsko biće zatekne u određenom trenutku života. Faze života u kojima postavljamo pitanja o smislu našeg postojanja, neispunjenim željama i čežnjama koje potiskujemo i pretvaramo u opterećenja i strahove. Predmeti koji ispunjavaju interijere na Korenovim slikama predstavljaju stanja bića u kojima se nalazimo prolazeći kroz mnoge borbe i iskustva koja nas uvelike oblikuju. Stolica, nesrazmjerno mala u odnosu na interijer u kojem se nalazi, statični je dio nas, koji promišlja, želi naprijed ali stoji u mjestu. Ipak, okrenuta je ka svjetlu koje prodire kroz prozore i vrata. Ta meka, ali jaka svjetlost privlači nas da izađemo iz naše prividne sigurnosti i ograničenja. Ali naviru i oblaci, plodovi naših opterećenja, misli i unutrašnjih glasova koji nas opet sputavaju i zadržavaju zatvorenima u našem interijeru koji postaje zastrašujuće velik u odnosu na nas same. Umjetnik nas u svojim djelima upućuje na njegov osobni rast, razumijevanje samoga sebe, njegovih htijenja, nastojanja, ograničenja ali i prihvaćanje vlastitih slabosti i strahova. Stoga su Korenova djela prava psihološka studija njegova vlastitog bića u kojoj se može pronaći svaki promatrač. No, pored toga iz ciklusa u ciklus, u Korenovom slikarstvu očit je napredak i u tehničkoj izvedbi njegovih djela koje, bez obzira na temu, uvijek zaokruži notom lirske profinjenosti svojstvenu njegovom umjetničkom izrazu. Koren je pronašao izraz kojim se uspio približiti gledatelju, pokazao mu da ga razumije i suosjeća s njim te ga potaknuo na razmatranje vlastitog unutarnjeg svijeta kroz motive prepoznatljive i bliske svakom pojedincu.
O izložbi povjesničarka umjetnosti Ana Brkić:
U novom ciklusu Željka Korena autor nas vodi na svoj put prema unutrašnjosti u predstavi rada kao svojstvene samohipnoze kako bi se domogao svojih najdubljih misli pa i potakao promatrača da u sebi traži isto. Inspiriran postignućima suvremenog čovjeka njegov rad temelje pronalazi u psihologiji kako bi na kraju eskalirao u ekranima fraktatične strukture. Na ovoj relaciji kao logičan nastavak na dosadašnje stvaralaštvo autor pokušava opisati prirodu osobnosti koja se prostire duž spektra dviju krajnosti. U dramatičnom kontrastu svjetla i tame motivirajuće svjetlo i njegov prodor u tamnu strukturu slike prikazuju volju za ogoljenjem intime, izazivaju promatrača da obrati pozornost na želju za pomakom iz uobičajenog stanja. U zamrznutom pokretu recipira postojanje kroz svjetlo i mrak te signalizira na potrebu za uočavanjem usamljenih predmeta, aviona, broda, stabla, stolice, individualca koji je otkriven, zatečen, i pozvan da sudjeluje u procesu. Ono što je obasjano svijetlom prisiljeno je na djelovanje i samosvjesnu kreaciju postojanja. U ovoj selektivnoj ispovijedi Željka Korena promatrač je voajer koji ne može postati dio surealne vizualizacije prostora iako dimenzijama formata autor pokušava izolirati gledatelja iz vanjskog svijeta i uključiti ga u radnju. Slike impliciraju na ograničenost naše spoznaje i kreiranje života u strahu i željama. Isječene zrcalne analize, prozori prema novom prostoru elementi su za razumijevanje narativnog karaktera priče ploha zasićenih staničnim točkama. Konstrukcije utopljene u cjelinu poput zaslona video igrica i portala odaju konkretnu validaciju prostora i klasičnih slikarskih zadataka. Karakterističan primjer metafizičkog slikarstva prikazan je u statici pokreta uklopljenog u okolinu bez narušavanja prostora pozornice.
Biografija umjetnika:
Rođen 27. 7. 1983. godine u Mostaru. Srednju likovnu školu Gabrijela Jurkića završio 2002. godine Akademiju likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu pod Vodstvom prof. Antuna Borisa Švaljeka završio 2007. godine, a dvije godine kasnije i poslijediplomski studij “Ars Sacra” pod vodstvom prof. Ante Kajinića. Izlagao na 16 samostalnih i 86 skupnih izložbi u BiH i Hrvatskoj. Sudionik brojnih kolonija. Član multimedijalne likovne grupe “Nismo se dogovorili oko imena” sa kojom je imao 3 izložbe. Voditelj Galerije Rondo u periodu 2017/18.
Vrisak.info
