Koliko je poznato, u prostoru tvrđave hercega Stjepana na brdu Buturovica, iznad Ljubuškog, u narodu zvanoj kula Herceguša, počela su prva arheološka istraživanja.
Amforni blokovi
Predstavljajući početne radove njihov voditelj arheolog Mirko Rašić, asistent na Studiju arheologije Sveučilišta u Mostaru, kaže: “Riječ je o probnim i sondažnim arheološkim istraživanjima kojima je cilj iskopavanje unutar prostora palasa koji je planiran za obnovu, na čemu smo do sada izradili idejnu i glavnu tehničku i projektnu dokumentaciju s planom konzervacije, restauracije, rekonstrukcije, troškovnikom, tehničkim opisom i drugim potrebnim analizama koje će omogućiti u perspektivi, investitoru ili izvođaču radova da obnovi ovaj lokalitet. Jedan dio te priče su i ova probna ili sondažna arheološka istraživanja kojima želimo sakupiti što više informacija o kulturnom depozitu. Ideja je da pronađemo neke supstrukcije koje kasnije moramo ubaciti u troškovnik i opis radova, kako bismo mogli u potpunosti isplanirati projekt obnove samog lokaliteta”.
Rašić dalje naglašava: “O dosadašnjim istraživanjima možemo kratko reći da smo ustanovili da ima jedan dobar dio depozita arhitekture ili kamenih amorfnih blokova koji su se obrušili na taj sloj unutar same tvrđave, a ispod njega se nalazi prva faza, najrecentnija, pretpostavljamo, ranonovovjekovna faza aktivnosti tog lokaliteta. Sad očekujemo one dublje, starije slojeve, očekujemo da će oni govoriti o razdoblju kasnog srednjeg vijeka pa čak i srednjeg i ranog srednjeg vijeka. Kako se bude širila obnova lokaliteta koja će, dakle, ovisiti o europskim prekograničnim fondovima, trebala bi uslijediti daljnja istraživanja.”
“Ovo su samo pokusna istraživanja”, ističe arheolog Rašić, “prije same obnove. Pomoći će nam da možemo lakše planirati obnovu, a u slučaju obnove, tijekom tih radova radit će se sustavna arheološka istraživanja na cijelom području tvrđave”.
Prema riječima arheologa Rašića, istraživanja za sada financiraju općina Ljubuški u suradnji s Javnim poduzećem Parkovi koje je preuzelo obvezu upravljanja kulturno-povijesnom baštinom na prostoru općine Ljubuški.
Ambiciozan plan
“Mi smo ovoj priči krenuli sustavno, prva stvar bila je izrada idejne i glavne tehničke projektne dokumentacije. Vrlo je važno da se radi sustavno, da imate sve planove, pa i plan arheoloških istraživanja i onih restauratorskih, konzervatorskih, pa čak i rekonstrukcije s jasnim tehničkom opisom, s jasnim predmjerima i proračunima prije same obnove. Takvu tehničku dokumentaciju vi uvijek možete iskoristiti. Mi ćemo je za početak, iskoristiti na prijavu za europske prekogranične fondove koji su trenutačno aktivni. Pronašli smo partnere u gradu Solinu iz Republike Hrvatske i gradu Ulcinju iz Crne Gore”, zaključuje arheolog Rašić.
Plan je ambiciozan jer podrazumijeva uz oživljavanje tvrđave hercega Stjepana, oživiti i rimski vojni logor na Gračinama.
U cijeloj priči zanimljiv je podatak da na prostoru tvrđave hercega Stjepana nije bilo nikakvih arheoloških istraživanja pa su svi zaključci vezani za nju uglavnom bazirani na procjenama.
Dušan Musa/Večernji list
