Rusija nastavlja krvavi pir po Ukrajini, na Bliskom istoku se ratuje, a kotao koji se održava u sadašnjim gabaritima vrije, tako da bi svake minute mogao eksplodirati, kako je prije nekoliko mjeseci rekao i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell. Vođa libanonskog Hezbolaha šeik Hassan Nasrallah upozorio je nedavno da “ni jedno mjesto” u Izraelu neće biti pošteđeno njihovih projektila ako izraelski čelnici provedu u djelo svoje prijetnje da će napasti Libanon.
– Neprijatelj zna da smo spremni na najgore. Zna da ni jedno mjesto neće biti pošteđeno naših projektila – rekao je Nasrallah nakon što je izraelska vojska objavila odobrenje planova za ofenzivu na Libanon.
S druge pak strane, SAD i Francuska snažno su se zauzeli da spriječe eskalaciju na Bliskom istoku, međutim, treba pogledati situaciju i u tim silama. Francuski predsjednik Emmanuel Macron na europarlamentarnim je izborima i u prvom krugu izbora u Francuskoj poražen, što znači da se mora baviti i stabilizacijom odnosa u vlastitoj kući.
Slična je situacija i u Americi, gdje demokrati već razmišljaju koga umjesto predsjednika Joea Bidena poslati u bitku za Bijelu kuću nakon njegovih posljednjih gafova u TV debati protiv republikanskog kandidata Donalda Trumpa. Sve navedeno utječe na tržište i ekonomsku situaciju u svijetu.
Tečaj dolara je prema japanskoj valuti jučer porastao na 161,55 jena, što je blizu najviše razine u 38 godina, pa se japanske monetarne vlasti pripremaju i na intervenciju.
Navedeno dovodi i do pada cijena dionica na većini azijskih burzi. Jedino što nudi optimizam zasad je rast tehnološkog sektora, koji drži burzovne indekse iznad vode.
Ima li mjesta optimizmu?
Vidjet ćemo u petak kad će biti objavljeno izvješće o zapošljavanju u SAD-u jer ono utječe na smjer tržišta i pokazuje koliko je tržište snažno ili slabo u ovim kriznim vremenima.
Također, mnoge oči uprte su u Fed, koji bi mogao smanjiti kamate u Americi barem jednom do kraja godine, dok se ulagači nadaju da će doći do dvaju smanjenja kamata.
Još jedno tržište, ono naftno, koje je osjetljivo na sve, prati situaciju i u skladu s njom smiruje se ili eskalira, kao u posljednje vrijeme kada su cijene dosegnule maksimum u prethodna dva mjeseca. I u BiH je došlo do poskupljenja goriva od 5 do 10 feninga pa se cijene dizela kreću od 2,50 do 2,70 KM, a cijene benzina od 2,60 do 2,80 KM.
Kako reče Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim prerađevinama Gospodarske komore RS-a, rast cijena je očekivan. Sugovornik koji često putuje, a koji je upravo krenuo za Zagreb iz Hercegovine, kaže da će i ovo ljeto biti zapamćeno po skupoći.
– I cestarina je skuplja za 10 posto, a morat ću jednom natočiti gorivo i u Hrvatskoj, a tamo je u prosjeku skuplje i do pola marke po litri nego kod nas – kaže nam. Dok se mi ne žalimo na takve cijene, u Hrvatskoj se žale i ističu da turizam dodatno podiže cijenu, pa očekuju i skuplju hranu, što je komentirao za net.hr Boris Podobnik, prodekan u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, a kada čujete podatak koliko Hrvatska za sebe proizvodi, što je opet nedovoljno, onda razmislite gdje je BiH, koja se gotovo pa potpuno odrekla proizvodnje hrane.
– Vjerojatno možemo očekivati poskupljenje hrane zbog toga što mi proizvodimo za 50 posto naših potreba i ostalo uvozimo. Također možemo očekivati i zbog toga što smo mi, nažalost, ipak najviše uključeni u turizam za razliku od nekih drugih zemalja. Primjerice, kod nas 20 posto ljudi živi od turizma, a npr. u Francuskoj, koja ima što ponuditi, živi samo oko 10 posto. U Italiji, koja je također turistički raj, oko 13 posto proračuna puni se od turizma. Što više ljudi živi od turizma, a hrana je jedan od segmenta koji se najviše nudi strancima i turistima, onda je prirodno da zbog turizma cijene moraju ići gore. Mi ostali građani onda smo više kao neka kolateralna žrtva. Znači, ako cijene idu gore zbog bogatih turista, onda jednostavno i nama raste ta ista cijena – zaključio je Podobnik.
Vrisak.info
