Vlasnici privatnih tvrtki traže od vlasti u Federaciji BiH da zakonski redefinira pojam nezaposlene osobe, kao i njezina prava i obveze. Okupljeni oko Udruge poslodavaca FBiH smatraju kako treba ukinuti obvezu uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje od službi za zapošljavanje te to treba biti obveza zavoda za zdravstveno osiguranje, piše Večernji list BiH.
“Ovime bi se napravila jasna distinkcija između osoba koje stvarno traže zaposlenje i onih koje su na evidenciji službi za zapošljavanje samo zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje”, smatraju u Udruzi.
Još ranije od institucija vlasti najavljena je mogućnost da se iz evidencije zavoda za zapošljavanje brišu osobe koje uporno odbijaju prihvatiti neko od radnih mjesta, a istodobno im zavodi za zapošljavanje iz proračuna uplaćuju obvezno socijalno i zdravstveno osiguranje.
Rekonstrukciju zavoda za zapošljavanje zatražio je i Federalni zavod za programiranje razvoja, koji traži od Vlade FBiH da u predstojećem razdoblju obavi rekonstrukciju zavoda za zapošljavanje, a to uključuje provedbu aktivnih mjera zapošljavanja, dovođenje u red evidencije nezaposlenih osoba i ostavljanje na popisima samo onih koji aktivno traže posao. Po njihovu prijedlogu, vlasti moraju preko svojih resornih ministarstava analizirati utjecaj socijalnih davanja u zavodu za zapošljavanje na aktivno traženje posla i odvojiti socijalnu politiku od zapošljavanja. Treba pristupiti otvorenju centra za brzu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju kadrova na tržištu rada, koji bi svoje programe prilagodili regionalnim specifičnostima i konkretnim potrebama na tržištu rada.
Također je potrebno unaprijediti sustav praćenja potreba za radnom snagom boljom i izravnom vezom zavoda za zapošljavanje s gospodarskim komorama i udrugama poslodavaca, predefinirati evidencije o zdravstvenom osiguranju nezaposlenih i druge beneficije koje se daju preko službi za zapošljavanje. Postupak brisanja osoba koje traže posao na zavodima za zapošljavanje najvjerojatnije će biti kao u susjednoj Hrvatskoj, a to znači da se pravila za brisanje osoba iz evidencije nezaposlenih neće postrožiti, već olabaviti. Naime, prema sada važećim pravilima, nezaposlena osoba koja odbije zaposlenje ili odbije ponuđeni obrazovni program, odnosno prekine ga bez opravdanog razloga, automatski se briše iz evidencije. Novim mjerama trebala bi se neutralizirati praksa, tako da veliki broj pojedinaca ne može biti na evidencijama nezaposlenih do kraja života i odbijati poslove, a istodobno raditi na crno.
Osobe koje uporno odbijaju zaposlenje koje im ponudi neki od zavoda za zapošljavanje bit će brisane iz evidencije idućih šest mjeseci, nakon čega se opet mogu evidentirati kao nezaposleni. Predlagatelji ovakvog rješenja pozivaju se na primjere iz susjedstva, konkretno na potez Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji je u 11 mjeseci iz evidencije nezaposlenih izbrisao više od 54 tisuće nezaposlenih osoba.
Državna burza rada, sudeći prema podacima iz mjesečnih biltena HZZ-a, nezaposlene osobe najviše “lovi” na nepridržavanju odredbi o redovitom javljanju savjetniku za zapošljavanje, pa je tako od ukupnog broja privremeno izbrisanih osoba iz evidencije nezaposlenih, njih više od 45 tisuća brisano jer nisu aktivno tražile posao.
