Svijet trese groznica za resursom koji bi mogao odigrati jednu od ključnih uloga za postizanje nultih emisija svjetskog gospodarstva. Riječ je o prirodnom vodiku, poznatom i kao zlatni ili bijeli vodik, a nalazi se u naslagama pod zemljom.
Nastaje na više načina, ali glavni proces uključuje interakciju podzemne vode pri visokim temperaturama s mineralima bogatim željezom, kao što je olivin.
Vodik je već dugo na glasu kao gorivo budućnosti. Kad se koristi u industrijskim procesima ili kao gorivo, ne proizvodi CO2. No velik nedostatak vodika je taj što njegova proizvodnja nije ekološki prihvatljiva, piše Tportal.hr.
Postoji nekoliko vrsta tog plina, ovisno o tipu proizvodnje. Sivi vodik nastaje cijepanjem metana na ugljikov dioksid i vodik (H2). Plavi vodik se proizvodi na isti način, ali se proizvedeni CO2 hvata i pohranjuje.
Crni vodik se pak proizvodi djelomičnim spaljivanjem ugljena.
Zeleni vodik nastaje elektrolizom vode u kisik i vodik te pri tome nema emisija. Ali proizvodnja zelenog vodika je relativno skupa.
Zbog svega toga najveće nade polažu se u zlatni vodik. U tijeku su istraživanja u desetak zemalja širom svijeta, SAD-u, Kanadi, Australiji, Francuskoj, Španjolskoj, Kolumbiji, Južnoj Koreji i drugima.
Trenutno je oko 40 kompanija uključeno u traženje geoloških nalazišta vodika dok je prije samo četiri godine za to bilo zainteresirano svega 10 njih.
Analitičari kažu da je u jeku ‘groznica za bijelim zlatom’, potaknuta nadom da bi prirodni vodik mogao biti ključan u prijelazu na čistu energiju.
Prvo veliko otkriće geološkog vodika dogodilo se 1987. u malom selu udaljenom oko 60 kilometara od Bamaka, glavnog grada afričke države Mali. Prilikom neuspjele potrage za vodom, kanadska tvrtka Hydrome naišla je na obilje plina bez mirisa koji se pokazao iznimno zapaljiv. Bunar je ubrzo začepljen i zaboravljen.
Gotovo dva desetljeća kasnije istraživanje je na tom mjestu pokazalo da je riječ o geološkom ležištu čistog vodika. Danas se on koristi za napajanje malijskog sela Bourakébougou.
Prošle godine u bazenu Lorraine, u sjeveroistočnoj Francuskoj, pronađeno je na 3000 metara dubine vrlo veliko ležište bijelog vodika, što je potaknulo interes za njegovu eksploataciju.
Geoffrey Ellis, geolog uključen u Energy Resources Program of the U.S. Geological Survey, rekao je za CNBC da bi u podzemnim rezervoarima diljem svijeta mogla biti zakopana ogromna količina prirodnog vodika.
Na temelju trenutnih procjena, Ellis smatra da postoji oko pet bilijuna metričkih tona geološkog vodika u zemlji, iako je većina toga vjerojatno preduboko ili predaleko od obale da bi se mogla ekonomski iskoristiti.
Usprkos tome, geolog ističe da bi samo nekoliko postotaka bijelog vodika izvučenog iz zemlje bilo dovoljno da zadovolji svu predviđenu svjetsku potražnju u idućih 200 godina.
‘Potencijal postoji, ali čeka nas veliki posao’, rekao je Ellis, dodajući da je potrebno više ulaganja kako bi se ubrzali istraživanje i razvoj u ranoj fazi.
Američko ministarstvo energetike prošlog mjeseca najavilo je 20 milijuna dolara za financiranje 16 projekata diljem zemlje za eksploataciju prirodnog vodika.
Spomenuto nalazište Bourakébougou u Maliju trenutačno je jedino postrojenje koje komercijalno proizvodi bijeli vodik, i to svega oko pet tona godišnje. Međutim postoje projekti za veće iskorištavanje rezervi.
Ove godine je investicijska tvrtka Billa Gatesa, Breakthrough Energy Ventures, uložila 91 milijun dolara u američki startup Koloma, koji želi eksploatirati rezerve bijelog vodika u SAD-u.
U međuvremenu, tvrtka Getech traži potencijalna nalazišta u Maroku, Mozambiku, Južnoj Africi i Togu.
Euforija oko bijelog zlata ima i svoje kritičare. Hydrogen Science Coalition je skupina stručnjaka koji se bave proučavanjem uloge vodika u energetskoj tranziciji.
Nedavno su iznijeli u svom blogu da geološki vodik, iako ima potencijal, trenutno ne pruža toliko energije svijetu koliko jedna vjetroelektrana.
Nadalje, istaknuli su da postoji zabrinutost zbog utjecaja na okoliš tijekom procesa ekstrakcije geološkog vodika te da postoje izazovi u njegovu prijevozu i distribuciji, što znači da se možda neće naći na mjestima na kojima je najviše potreban.
Na temelju trenutačnih spoznaja i dostupnih podataka, koalicija zaključuje da su prilično mali izgledi za otkrivanje geološkog vodika koji bi se mogao ekonomski iskoristiti u razmjerima sličnim velikim projektima za vađenje prirodnog plina, piše Večernji list BiH.
Vrisak.info
