Pandemija koronavirusa smanjila je potrošnju, a time i naplatu javnih prihoda. Isplate mirovina nisu upitne, a Federalni zavod za PIO planira i redovno povećanje mirovina. Ipak, opći trendovi u našoj zemlji nisu pozitivni i mogli bi cijeli sustav dovesti u pitanje.
Odluka o redovnom usklađivanju mirovina bit će donesena u kolovozu, nakon što prestane važiti Zakon o ublažavanju negativnih posljedica prouzrokovanih pandemijom koronavirusa, kaže za Klix.ba Tomislav Kvesić iz Federalnog zavoda za PIO.
“Sve mirovine ostvarene prema Zakonu o PIO, s izuzetkom najviših, bit će povećane za 2,8 posto, a korisnici će u devetom mjesecu, kada im bude isplaćena uvećana mirovina za kolovoz, dobiti i razliku između isplaćene i uvećane penzije za prvih sedam mjeseci ove godine”, kazao je on.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za jedan mjesec iznose oko 190 milijuna KM. U tom iznosu oko 25 milijuna su budžetska sredstva kojima se sufinancira isplata mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima tzv. vojnih penzija, dok ostatak čine sredstva od doprinosa.
Kada se gleda razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine, zabilježen je pad prihoda od doprinosa u odnosu na planirane u iznos od oko 40 milijuna KM.
Federalni je zavod prelaskom financijskog poslovanja na jedinstveni račun proračuna FBiH, na početku ove godine, u proračun unio do tada ostvarene viškove sredstava u iznosu od 42 milijuna KM. Spomenuti viškovi iskorišteni su za pokriće manje prikupljenih sredstava od doprinosa u spomenutom periodu, zbog čega, za sada, nije bilo potrebe za izdvajanje dodatnih proračunskih sredstava za realizaciju isplate mirovina.
“Pad prihoda od doprinosa, u odnosu na ist razdoblje prošle godine, prema mjesecima je sljedeći: travanj – 12,5 posto, svibanj – 10 posto, dok je u lipnju zabilježen pad prihoda u odnosu na isti mjesec prošle godine u iznosu od 7,5 posto”, kaže Kvesić.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako se izdaci za mirovine povećavaju svake godine, većim dijelom zbog povećanog ulaska umirovljenika u sustav proteklih godina, a jednim manjim dijelom kao rezultat minimalnih povećanja penzija.
“U periodu 2015. – 2019., za pet godina, broj umirovljenika u BiH je povećan za 56.600, što pokazuju zbirni podaci entitetskih PIO zavoda. Ovo je broj nakon što se oduzmu oni koji su napustili mirovinski sustav i riječ je o neto povećanju. U 2015. godini je za mirovine izdvajano 2,73 milijarde KM, da bi se u 2019. godini izdvojilo 3,17 milijardi KM na godišnjem nivou, što pokazuje da je u samo pet godina godišnji izdatak za financiranje mirovinskih sustava narastao za 440 milijuna KM. Ipak, ako se pogleda struktura umirovljenika, oko 57 posto se odnosi na starosne mirovine, dok ostatak odlazi na obiteljske i invalidske, koje se također financiraju iz uplaćenih doprinosa”, kaže on.
Ukoliko bi se financiranje obiteljskih i invalidskih penzija moglo regulirati na neki drugi način, nastavlja on, a da se starosne mirovine isplaćuju kroz uplaćene doprinose, moglo bi doći do gotovo dvostrukog povećanja sadašnjih starosnih mirovina, ali to je u ovom trenutku nerealna opcija, jer izdaci za penzije će i dalje rasti u narednom periodu, zbog povećanog ulaska u sustav.
“Samo u prvih šest mjeseci ove godine broj novih umirovljenika u BiH je narastao za 7.469 i sada smo već blizu toga da u sljedećih nekoliko mjeseci dostignemo broj od 700.000 aktivnih umirovljenika, jer ih sada ima 694.810. Situacija koja ne ide u prilog je da je struktura radne snage u BiH veoma stara. Podaci Agencije za statistiku BiH iz Ankete o radnoj snazi 2019. pokazuju da je 41,6 posto zaposlene radne snage starije od 50 godina. Drugim riječima, više od 330.000 zaposlenih radnika je starije od 50 godina i oni će u narednih 10-15 godina biti dio mirovinskog sustava”, navodi Hodžić.
Pritisak će time biti još veći na financiranje svih obaveza zbog iseljavanja mladih osoba, a to su najčešće osobe dobi 25-45 godina, koje su stup ekonomije, jer se onda postavlja pitanje tko će uopće popuniti nedostajuću radnu snagu, ukoliko se hitno ne krene u rješavanje gorućeg problema iseljavanja.
“Prelaskom mirovinskih sustava na proračune entiteta, entiteti su se obavezali da će sva nedostajuća sredstva od uplate doprinosa, a koja su neophodna za isplate mirovina, nadomjestiti kroz druge prikupljene poreze poput PDV-a i akciza. Time mirovinski sustav ima određenu sigurnost, ali se postavlja pitanje šta u vremenu ekonomske krize, kada pada naplata poreza i doprinosa, a obaveze ostaju iste za mirovine i prve se isplaćuju, šta je s ostalom javnom potrošnjom”, zaključuje Hodžić.
Vrisak.info
