Poznat je podatak kako najveći iznos odobrenih i realiziranih kredita stanovništvu u BiH otpada na one nenamjenske, što je zapravo pokazatelj ekonomskog sivila, kao i potrebe za zaduživanjem kada je riječ o saniranju brojnih tekućih obveza.
Međutim, kada govorimo o kreditima s namjenom, najveći iznos otpada na one za izgradnju, odnosno kupnju novih stambenih jedinica, a najmanje, što je iznenađujuće, za kupnju automobila, piše Večernji list.
I pritom je vidljiv obrnut trend od 2008. pa do rujna 2024. godine – razdoblju koje je analizirao Večernji list na temelju podataka dobivenih iz Centralne banke BiH.
A taj trend glasi: građani su sve zaduženiji te dižu sve veći broj kredita za stanove i kuće, a sve manje za vozila. Primjerice, na početku 2008. godine zaduženost građana za kupnju automobila iznosila je 56,1 milijun maraka, da bi u rujnu 2024. godine iznos kreditnog zaduženja po ovoj namjeni pao na tek 9 milijuna maraka.
S druge strane, žitelji Bosne i Hercegovine na početku 2008. godine po osnovi kredita za kupnju ili izgradnju novih stambenih jedinica bili su zaduženi u iznosu od 295,4 milijuna maraka, da bi taj iznos kontinuiranim rastom u godinama nakon došao do broja od milijardu i 949,6 milijuna maraka.
Osim toga, došlo je i do znatnog rasta kreditnog zaduženja kada govorimo o kupnji postojećih stambenih jedinica, i to s 509,2 milijuna na milijardu i 26 milijuna maraka. Dakle, promatrajući ukupan iznos kredita za kupnju stambenih jedinica, on je porastao s 804,6 milijuna maraka na 2 milijarde i 976,2 milijuna maraka, odnosno za dvije milijarde i 171,6 milijuna KM.
To govori o nekoliko elemenata, počevši od poskupljenja kvadrature stambenih jedinica, pa do oblika štednje u nekretninama, koji je za dio građana najučinkovitiji način uštede sredstava. S druge pak strane, najveći porast kreditnog zaduženja primjećujemo u kategoriji nenamjenskih potrošačkih kredita, i to s 2 milijarde i 982,2 milijuna maraka na čak 9 milijardi i 200,9 milijuna maraka.
Ovo jasno progovara o činjenici da veliki dio stanovnika Bosne i Hercegovine, uslijed kontinuiranog porasta životnih troškova, a koje pak ne prati adekvatan rast mjesečnih osobnih primanja, poseže za kreditnim zaduženjima kao najsigurnijim i dugoročno najisplativijim oblicima financijske podrške u smislu saniranja brojnih tekućih obveza, ali i onih nepredviđenih. Ipak, valja uputiti i na činjenicu da su kartice sve češći oblik zaduženja, pa su tako žitelji BiH od 74,3 milijuna maraka, koliko je iznosilo zaduženje po kartičnom poslovanju početkom 2008. godine, došli do broja od 275,2 milijuna maraka u rujnu prošle godine.
Nadalje, kada je u pitanju kretanje kreditnog zaduženja po osnovi pokretanja biznisa, vidljiv je pad, i to s 209,2 milijuna maraka u 2008. godini na 183,5 milijuna KM u rujnu 2024.
Ekonomski analitičari suglasni su u ocjeni kako je tematika porasta kreditnog zaduženja, a osobito onoga koji se veže uz nenamjenske potrošačke, pokazatelj nekoliko trendova – prvi je neujednačenost rasta mjesečnih primanja s porastom troškova života, a što je lako provjeriti i analizom sindikalne potrošačke košarice, dok se drugi odnosi na činjenicu da stanovništvo, i uz rizik, održava tekuću potrošnju na razini.
Naravno, kreditno zaduženje u bankama je najisplativiji, ali i najsigurniji oblik zaduženja, a pritom svakako treba ukazati i na visok stupanj izgrađenog povjerenja stanovništva u domaći bankarski sektor koji se pokazao otpornim.
Dokaz je, uostalom, i konstantan porast štednje u bankama, a koja je jasan signal kako se stanovništvo odlučuje na oblike štednje koji osiguravaju osobnu financijsku stabilnost i sigurnost.
Vrisak.info
