Mirovina je san mnogih radnika. Za mnoge je odlazak u mirovinu napokon prilika da se posvete poslovima koje tijekom radnog vijeka nisu mogli; što zbog radnog vremena, što zbog nemogućnosti organizacije, što zbog financija, drugima mirovina znači samo službene informacije, dok je stvarnost drugačija. Skromne mirovine, nedostatne za podmirenje osnovnih životnih troškova, kao i želja za ostankom u društvenom i radnom životu, umirovljenike sve više vraćaju na tržište rada.
U Bosni i Hercegovini primjetan je trend ponovnog zapošljavanja umirovljenika, koji rade na poslovima koje mladi i radno sposobni građani napuštaju ili za koje se ne mogu pronaći novi radnici, posebno stručni kadrovi.
“Prema podacima kojima raspolaže Federalni zavod PIO/MIO na dan 29.08.2024. ukupno je u radnom odnosu 1.489 korisnika starosne mirovine”, kazali su za Forbes BiH iz Federalnog zavoda PIO/MIO.
Djelatnosti u kojima je najviše zaposlenih umirovljenika
Prije nekoliko mjeseci vlast u Federaciji BiH donijela je odluku kojom se omogućava privremeno i povremeno zapošljavanje bez gubitka mirovine, što je dosad bilo moguće samo uz obustavu mirovine. Ova mjera uvedena je temeljem odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, s ciljem da se umirovljenicima osigura dodatna zarada bez gubitka mirovine. Međutim, ovo pravo nije prošireno na sve umirovljenike. Invalidske i obiteljske mirovine i dalje se obustavljaju prilikom zasnivanja radnog odnosa.
Na upit o trendu povratka umirovljenika u status zaposlenika, iz Federalnog zavoda PIO/MIO navode kako je, gledajući cjelokupni sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, broj umirovljenika koji se ponovno zapošljavaju relativno mali.
„Sadašnja zakonska regulativa omogućuje rad i korištenje mirovine umirovljenicima koji su navršili 65 godina života ili 40 godina staža osiguranja. Riječ je o ekonomski opravdanom zakonskom rješenju”, ističu iz Zavoda. Dodaju da u slučaju nesposobnosti za rad i korištenje mirovine osiguranici često pronalaze alternative, poput ugovora o djelu, kako bi ostvarili dodatne prihode: ugovor o djelu/radni odnos 23 posto doprinosa za PIO, ugovor o radu 6 posto PIO doprinosa.
Iz Fonda PIO Republike Srpske za Forbes BiH pojašnjavaju da se u ovom entitetu bilježi blagi i kontinuirani rast umirovljenika koji se vraćaju u radni odnos. Dok ih je 2019. bilo 4.401, 2020. 4.961, godinu kasnije 5.607, 2022. 6.334, prošle godine 7.458, u 2024. godini taj broj iznosi 8.053, uglavnom u građevinarstvu, prometu, prehrambenoj industriji i zdravstvu.
“Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu, sa svojstvom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, promet, prehrambena industrija, telekomunikacije, znanstvena djelatnost, rudarstvo i dr., gdje su najčešće stručnjaci s odgovarajućom licencom. traženi, zatim područje zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava, liječnika, odvjetnika, zajednica etažnih vlasnika i dr. u manjem broju. Najčešće se radi o osobama određenih zanimanja i odgovarajućim licencama koje su kao takve potrebne poslodavcima čija se djelatnost ne može obavljati bez zaposlenika tog profila. To su: inženjeri elektrotehnike, inženjeri strojarstva, inženjeri građevinarstva, inženjeri kemijsko-tehnološke struke, inženjeri obrade drva, ali i liječnici-vještaci, sudski vještaci, stomatolozi, odvjetnici. Postoje i osobe sa SSS-om, npr. zaposlenici u raznim udrugama, također NK radnici na osiguranju ili čuvanju objekata i dr. Najveći broj je u većim i razvijenijim privrednim i administrativnim centrima: Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Trebinje, Istočno Sarajevo, ali ima ih i u manjim opštinama”, pojasnili su iz Fonda PIO RS.
U ovom entitetu u srpnju su bila registrirana 286.034 umirovljenika, prosječna mirovina iznosila je 593,21 KM, a najveća 3.228,64 KM. Najniža mirovina za do 15 godina staža iznosi 300,61 KM, za 15-20 godina mirovinskog staža 360,76 KM, za 20-30 godina 420,90 KM, za 30-40 godina 481,08 KM, dok je najniža mirovina za 40 i više godina. mirovinskog staža iznosi 601,35 KM.
Zašto odustati od ovog kadra?
Bez obzira na mirovinu, zakon u ovom entitetu omogućava ponovno zapošljavanje bez obustave isplate mirovine za korisnike starosne i invalidske mirovine, dok korisnici obiteljske mirovine gube pravo na to ako se zaposle.
Iz Zavoda napominju da je omogućeno zapošljavanje manjeg broja stručnih i kvalificiranih osoba, poput inženjera i liječnika, za kojima postoji velika potreba na tržištu rada. “Ovo zapošljavanje ne koči mlađe djelatnike jer je riječ o visokostručnom kadru na specifičnim poslovima, za koje mlađi radnici još nemaju dovoljno referenci”, poručuju iz Zavoda.
Umirovljenici se često vraćaju na tržište rada zbog specifičnih znanja i vještina koje poslodavci teško pronalaze među mlađom radnom snagom, no razlozi su u velikoj mjeri financijski razlozi, ali i osjećaj društvene korisnosti.
U vrijeme kada se Bosna i Hercegovina suočava sa nedostatkom stručne radne snage, iskustvo i znanje koje umirovljenici posjeduju su neprocjenjivi, kazao je Redžo Mehić, predsjednik Saveza umirovljenika FBiH, ističući da podržava zapošljavanje umirovljenika koji koje tržište rada traži, a koji su fizički i psihički sposobni za rad i koji posjeduju stručne sposobnosti. „Zapošljavanje, odnosno dopunski rad umirovljenika nakon odlaska u mirovinu prakticira se u cijelom svijetu. Zašto bi se odricali ljudi s ogromnim iskustvom i iznimnim kvalifikacijama i intelektualnim sposobnostima raznih profila ako mogu raditi? Korist je obostrana i za korisnika i za društvo. Vrlo je važno da čovjek bude društveno aktivan, cijenjen i priznat, kako bi zaštitio svoje mentalno zdravlje. Njihov angažman može smanjiti pritisak na zdravstveni sustav”, kaže.
Što je s umirovljenicima koji ne mogu raditi?
Na pitanje što o samoj državi govori činjenica da umirovljenik nakon odlaska u mirovinu iz financijskih razloga mora ponovno raditi, Mehić odgovara: “Jako dobro pitanje, ali morate krenuti od jedne pretpostavke. Što je ova zemlja doživjela prije 30 godina i kakva je ratna razaranja ostavila u gospodarskom, duhovnom i političkom smislu? Dakle, ne samo Bosna i Hercegovina, izuzev Slovenije, koja je nešto odmakla, ni sve ostale zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije kada je u pitanju ova populacija, nisu u ništa boljoj poziciji. Istina je da bi za nas, umirovljenike, koji smo se brinuli završiti školovanje, zaposliti se, zaraditi mirovinu, podizati djecu, treća životna dob trebala biti prilika da konačno malo vremena posvetimo sebi, međutim, zbog svega gore navedeno, mi to nismo u mogućnosti učiniti. U naše vrijeme na jednog umirovljenika dolazila su tri radnika, što je i svjetska norma, danas u Federaciji BiH na jednog umirovljenika dolazi 1,27 radnika, uz napomenu da i poslodavci, da sad nikoga ne prozivam. , za one zaposlenike koji imaju sreću da rade, ne plaća zakonom propisane doprinose na punu plaću već većim dijelom na minimalnu plaću. Da bi ljudi preživjeli, moraju pronaći neko dodatno zanimanje“, kaže Mehić.
Iako zakon dopušta rad umirovljenicima, mnogi od njih, posebice oni sa zdravstvenim problemima, ne mogu se ponovno uključiti u radnu snagu. Minimalne mirovine, koje ne pokrivaju osnovne troškove života, ukazuju na hitnu potrebu reforme mirovinskog sustava i bolje socijalne zaštite ove ranjive populacije.
Vrisak.info
