Kupnja stvari u inozemstvu mnogima je zanimljiva, međutim, ako narudžba sadrži i dostavu u BiH, kupac će se o jadu zabaviti, a usput i potrošiti mnogo novca, piše Večernji list.
Već dugo BiH nema neke posebne, prisne odnose sa stranim državama, ako izuzmemo susjedstvo, a to je u ekonomiji potrebno.
Kad je, primjerice, Kina u pitanju, uvoz u BiH iz te države prošle je godine premašio milijardu maraka, ali mi to ne znamo kapitalizirati i uvoz usmjeriti na sirovine, od kojih bi nastajali neki novi proizvodi za vani.
Također, u Kinu izvozimo mizeriju.
– Nerealno je očekivati da se ikada izjednačimo s uvozom kada je Kina u pitanju. Mnogo je dostižnije poboljšati odnos izvoza i uvoza s nekim drugim državama na čijim su tržištima cijene uglavnom osjetno više. Trenutačna razlika izvoza i uvoza može se dosegnuti ako uspijemo plasirati bar još neke proizvode na njihova tržišta – kazao je analitičar Igor Gavran.
Mnogo uvozimo i iz Amerike, čiji su proizvodi i skuplji i brendiraniji, što je znak da su stanovnici ove zemlje itekako okrenuti ekonomiji, trgovini, investicijama, ali trebaju poticaj da takve stvari zažive snažnije. Neko smanjenje carina ili njihovo ukidanje na neke proizvode bio bi itekakav korak naprijed. Do određenih iznosa sve je jasno definirano.
– Kako propisuje Zakon o carinskoj politici u BiH, u skladu s člankom 207., od plaćanja uvoznih nameta oslobađa se osobna prtljaga putnika te roba nekomercijalnog karaktera u osobnoj prtljazi putnika koju putnici unose sa sobom iz druge države u propisanoj vrsti, količini i vrijednosti. Oslobađanje od plaćanja uvoznih nameta na ostalu robu nekomercijalnog karaktera u osobnoj prtljazi putnika ograničava se na predmete u vrijednosti do 600 KM po putniku i danu, neovisno o vrsti prijevoznog sredstva kojim putnik putuje – stoji u jednom od objašnjenja situacija iz Uprave za neizravno oporezivanje.
Za neka bitnija oslobađanja od obveza Bosni i Hercegovini, jasno, treba EU. U jednom od dokumenata stoji da EU ima zaključen niz preferencijalnih sporazuma, i to i dvostranih i jednostranih.
Trgovinski su pregovori “živ organizam” i kontinuirano se pregovara s određenim državama, navedeno je. Gotovo desetljeće postoje i određene pogodnosti za BiH koje su još daleko od idealnih jer ova zemlja ne uspijeva podići na razinu više ono što je dokumentirano, ali takvi ugovori ipak su na snazi.
Tako je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Europske unije i BiH, koji je stupio na snagu 1. lipnja 2015. uspostavio čvrsto i blisko partnerstvo između EU i BiH te produbio međusobne političke, ekonomske i trgovinske veze. To je i sad glavni okvir za odnose s EU-om dok se ne otvore željno iščekivani pristupni pregovori.
Dugoročno, morat će se tražiti i nova rješenja ako put prema EU ne bude išao željenom dinamikom, što nije isključeno jer svjedoci smo da stalno netko u ovoj zemlji nešto opstruira ili negoduje zbog nečega, isključivo da bi naškodio drugome, a ne zbog nekih konkretnih stvari.
Jer sami, očito, ne možemo riješiti ništa. Bilo je govora o slobodnoj trgovini s Kinom, a potencirali su je dužnosnici iz RS-a, ali priča se glasno razvije pa najednom utihne, stoga se ne može reći da je to ozbiljno koliko se na prvu činilo.
S druge pak strane, u zajednici zemalja poput EU otvara se niz važnih pravaca, sporazumi koji bi zemlju gurnuli naprijed u ekonomskom smislu, ali još smo daleko od nečeg konkretnog…
Vrisak.info
