Poljoprivrednici u BiH moraju biti registrirani kako bi mogli računati na novčana sredstva Europske unije. Kako bi se povukla sredstva IPARD-a, poljoprivrednici svoje farme moraju registrirati i biti u sustavu PDV-a, a podatke o stanju sa zemljištem, životinjama i drugim moraju redovito ažurirati u registru, piše Večernji list BiH.
Od prošle godine svi poljoprivrednici koji nisu upisani u registar ne mogu dobivati ni novčanu pomoć entiteta. Ipak, nisu svi registrirali svoja poljoprivredna dobra, a vrlo mali broj ih je u sustavu PDV-a, što će predstavljati problem u budućnosti za njihov razvoj i rad kada BiH uđe u EU.
Prikupljanje podataka
U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske u registar je 2016. godine bilo upisano 35.168 gazdinstava, od čega je komercijalnih 4072. Već sljedeće godine broj registriranih gazdinstava povećao se na 37.009 i povećan je broj onih koji su ažurirali podatke navrijeme te ostvarili pravo na poticaje. U ovoj godini podatke je do 30. travnja ažuriralo 25.035 gazdinstva. Rok istječe 15. svibnja. Na području FBiH prošle godine bila su registrirana 72.424 gazdinstva. Ipak, BiH još uvijek nema sublimirane i potpune podatke o broju obradivih površina, broju stoke i kultura koje se uzgajaju na farmama. To treba biti regulirano poljoprivrednim popisom. BiH bi u skladu s regulativom EU-a o poljoprivrednim popisima trebala provesti poljoprivredni popis 2020./2021. godine, kada će se raditi u zemljama EU-a. U skladu s tim, Agencija za statistiku BiH, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, prati aktivnosti i sudjeluje na sastancima koje organizira Eurostat vezano uz pripreme sljedećeg popisa poljoprivrede. Prate se i razmatraju načini za prikupljanje podataka koji će se koristiti u EU u budućem popisu poljoprivrede s ciljem da se pronađe adekvatan način koji će se primijeniti u BiH.
Obveze korisnika
Za daljnje pripreme preduvjet je definiranje legislativnog okvira koji će omogućiti učinkovito i kvalitetno provođenje popisa poljoprivrede u BiH. Prema podacima Ureda za harmonizaciju sustava plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, u poljoprivredno-prehrambenom sektoru krajem prošle godine javni trošak sredstava IPARD-a ne prelazi granicu od 50 posto, ali postoje izuzeci. Tako za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava koja vode mladi poljoprivrednici starosti do 40 godina postoji 65 posto povrata, za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima 70 posto, dok je 75 posto povrata za kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima ako su investitori mladi. Potencijalne korisnike određuje država korisnica. Korisnici moraju biti registrirani u registar poljoprivrednih gazdinstava/klijenata i ne smiju biti u vlasništvu države više od 25 posto. Također, ne smiju imati dugovanja prema državi i moraju imati adekvatnu stručnu spremu. •
