Kompanije iz BiH mogle bi godišnje gubiti više od 250 milijuna eura ukoliko se ta zemlja ne priključi sustavu plaćanju prekograničnog poreza na izvoz ugljika (CBAM) kojega je uvela Europska unija kako bi potaknula nečlanice da prestanu proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva.
Od 1. listopada 2023. Europska komisija uvela je mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) koji se odnosi na države nečlanice koje izvoze robe u EU. Do početka 2026. te se države mogu priključiti tom mehanizmu i plaćati prekogranični porez unutar tih zemalja, a ako to ne učine, njihove će robe biti dodatno oporezovane u EU.
“Došli smo do rezultata da bi eventualni gubici za BiH, ukoliko uskoro ne uđemo u sustav trgovine ugljikom, iznosili između 150 i 250 milijuna eura”, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
EU želi potaknuti nečlanice na energetsku tranziciju
Pojasnio je kako kompanije iz BiH izvoze 70 posto roba na tržište Europske unije i upozorio da će robe postati nekonkurentne ako kompanije budu morale plaćati dodatni porez u EU. CBAM-om su obuhvaćeni proizvodi iz područja proizvodnje cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje električne energije, željeza i čelika.
Uvođenjem obveze plaćanja prekograničnog poreza, Europska unija nastoji potaknuti zemlje nečlanice da započnu s energetskom tranzicijom i ulaganjem u obnovljive izvore energije. Bosna i Hercegovina najveću količinu električne energije proizvodi sagorijevanjem ugljena u termoelektranama.
Od ukupno 17 teravatsati električne energije, čak 10 se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvjema elektroprivrednim kompanijama sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Jedino EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru svu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora korištenjem vode i vjetra.
Vrisak.info
