Sve složeniji i učestaliji rizici, od globalnog zatopljenja do zagađenja i epidemija, prijete opstanku čovječanstva ako se ne spriječi njihova eskalacija, upozorili su danas Ujedinjeni narodi.
Novi rizici
U dvogodišnjem izvješću o tome kako se svijet nosi s katastrofama, UN upozorava da zbog novih rizika koje nismo predvidjeli prošlost više ne može biti vodilja za budućnost. Posebice se kao “novi rizici” za ljudske živote i imovinu navode zagađenje zraka, bolesti, potresi, suše i klimatske promjene.
Izvješće također upozorava na sve veći potencijal jedne vrste katastrofe u izazivanju ili pogoršavanju neke druge nepogode, poput obilnih kiša koje nakon šumskih požara uzrokuju odrone zemljišta.
“Čovječanstvu prijeti izumiranje”
“Ukoliko nastavimo živjeti na isti način i nastavimo se ponašati jedni prema drugima i prema našem planetu kao do sada, utoliko naš opstanak dolazi u pitanje”, rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a na sastanku u Ženevi posvećenom smanjivanju rizika od katastrofa.
Ekstremne vremenske pojave su se u posljednjih 20 godina udvostručile, a prema izvješću, nanose tako golemu ekonomsku štetu da su razvojni ciljevi UN-a u siromašnijim zemljama gotovo nedostižni.
Lani čak 1600 katastrofa
U 2018. je u svijetu zabilježeno 1600 katastrofa, od monsunskih poplava u Indiji do šumskih požara golemih razmjera u SAD-u. Iste godine je uslijed katastrofa raseljeno 17,2 milijuna ljudi, a od 2008. godine oko 265 milijuna.
UN smatra da je potrebno uložiti više financijskih sredstava u sprečavanje katastrofa i zaštitu najranjivijih skupina ljudi od posljedica ekstremnih vremenskih pojava.
U smanjenje rizika od katastrofa uloženo je od 2005. do 2017. oko pet milijardi američkih dolara, što je tek 3,8 posto sveukupne potrošnje na humanitarna pitanja, tj. manje od četiri na svakih 100 potrošenih dolara.
Život na Zemlji je pred masovnim izumiranjem
UN je prije deset dana objavio i nacrt novog izvješća koje pokazuje da bi ljudske aktivnosti u vrlo skoroj budućnosti mogle uzrokovati izumiranje oko milijun vrsta.
Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu navode se ljudske potrebe za energijom i hranom, odnosno pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 milijuna godina.
Izvješće koje je na 1800 stranica u tri godine sastavilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja je da upozori političare na najbolje načine borbe s klimatskim promjenama.
Prema njemu, oko 75% kopna, oko 50% rijeka i jezera te oko 40% svih mora i oceana već pokazuju ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Najdramatičnije upozorenje u povijesti
Kraća verzija dokumenta od 40 stranica zaključka koji je objavljen prije deset dana za potrebe informiranja političara, vjerojatno je dosad najozbiljnije upozorenje na prijetnju koju ljudi predstavljaju za planet.
Ono ističe da se broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas udvostručio, globalna ekonomija se učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila. Kako bi se ljudi nahranili, odjenuli i opskrbili energijom, šume su krčene brzinama koje su bez presedana u povijesti. Od 1980. do 2000. nestalo je oko 100 milijuna hektara šuma, ponajviše za uzgoj stoke u Južnoj Americi te za plantaže palminog ulja u Jugoistočnoj Aziji. Još većom brzinom nestaju močvarna područja. Od svih koja su postojala u 18. stoljeću, do danas ih je ostalo samo 13%. Samo u 20. i 21. stoljeću nestalo ih je 54%.
Urbanizirana područja udvostručila su se od 1992. Kvaliteta tla ubrzano pada tako da je sada produktivnost tla na Zemlji globalno pala 23%. Zagađenje plastikom se od 1980. udeseterostručilo. Svake godine u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj.
Najdramatičnije projekcije
Izvješće predstavlja brojne projekcije koje predviđaju tempo pogoršanja situacije.
Neviđeni rast konzumacije, populacije i tehnologije vjerojatno će se učetverostručiti u 21. stoljeću.
Najveći dio propadanja staništa dogodit će se u Srednjoj i Južnoj Americi, subsaharskoj Africi i Aziji.
Propadanje tla i klimatske promjene do 2050. uzrokovat će migracije između 50 i 700 milijuna ljudi.
Klimatske promjene i propadanje tla do 2050. uzrokovat će godišnje smanjenje proizvodnje usjeva za 10% globalno, a u nekim krajevima i do 50%.
Bioraznolikost će se do 2050. smanjiti od 38% do 46%.
index.hr
