Hrvati žive kraće od ostatka Europe, češće umiru od bolesti koje su izlječive, troše puno alkohola, puše iznad europskog prosjeka, sve su deblji, ne kreću se dovoljno, a kad se zbroje sve loše navike – zdravstveni karton nacije je očajan. U liječenju raka pluća nismo se makli punih 19 godina!
Pušenje među tinejdžerima u Hrvatskoj treće je po učestalosti u Europskoj uniji, polovina adolescenata namjerno se prekomjerno opija, a životni vijek u Hrvatskoj kraći je za tri godine od prosjeka Europske unije, piše Slobodna Dalmacija.
Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. ( sa 74,6 na 78 godina ), opet je ispod prosjeka EU-a gdje se prosječno živi 80,9 godina. Kao i u ostatku Europe žene u Hrvatskoj žive duže nego muškarci, a tu smo čak malo iznad prosjeka jer kod nas žene žive 6,1 godinu dulje no muškarci, dok je u Europi ta razlika 5,2 godine.
Sve su ovo podaci iz izvješća o stanju zdravlja u EU-u koje je predstavljeno u petak u Zagrebu, a koje pokazuje da Hrvatska zaostaje u gotovo u svim zdravstvenim segmentima za europskim prosjekom. Riječ je o pregledu koji svake dvije godine izrađuju međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike, a donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije, Island i Norvešku.
Groblja pune srčani i moždani udari
Hrvati najčešće umiru od srčanog i moždanog udara, odnosno od neke kardiovaskularne bolesti, a na visokom trećem mjestu je karcinom pluća i bronha.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u prošloj godini od ishemijske bolesti srca umrlo je čak 10.195 osoba, od cerebrovaskularnih bolesti 6.137, a od raka bronha i pluća 2.957 osoba.
Na zabrinjavajuće trendove ukazuju podaci o pojedinim bolestima. Tako su stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo dvostruko veće od prosjeka Europske unije, a stope smrtnosti od raka pluća i debelog crijeva među najvišima su u EU! Alarmantna je situacija u liječenju dijabetesa, raka dojke i opstruktivne bolesti pluća (KOPB), gdje je stopa smrtnosti značajno porasla u odnosu na 2000. godinu.
U izvješću Europske komisije posebno se upozorava na rast postotka smrtnosti od bolesti koje se mogu uspješno spriječiti i liječiti. Dok se primjerice, na razini Europske unije od uzroka koji se mogu spriječiti umre 161 osoba na 100 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj umru 232 osobe, što jasno upućuje na nedostatke u mjera zaštite javnog zdravlja i pružanju zdravstvene pomoći.
Rak pluća jednako poguban kao i prije 19 godina
Posebno je tragičan podatak da se unatoč napretku znanosti i novim lijekovima stopa smrtnosti od raka pluća u Hrvatskoj nije smanjila od 2000. godine!
U liječenju zloćudnih bolesti odstupamo od statistike ostalih zemalja Europske unije jer nam nedostaje preventive, tumori se kasnije dijagnosticiraju, često i pogrešno, nedostaje multidisciplinarnosti, radioterapijske opreme, kvalitetne kirurgije i novih lijekova.
„Život na vagi“ i dalje naša budućnost
Izvješće EU-a pokazuje da će „Život na vagi“ i ubuduće imati kandidata koliko hoćeš. Čak petina odraslih osoba u Hrvatskoj pretila, a najviše zabrinjava što stope pretilosti među djecom ubrzano rastu. Stopa prekomjerne težine među 15-godišnjacima slična je prosjeku EU-a, no u razdoblju 2013. i 2014. dosegla je 16,5 posto što je znatno povećanje u odnosu prije 15 godina.
Glave će nam doći preveliko konzumiranje šećera i soli te nedovoljni unosa voća i povrća. Više od polovine odraslih osoba ( 54 posto ) ne jede voće svakodnevno, a i konzumacija povrća na vrlo je niskoj razini. Četvrtina svih smrtnih slučajeva 2017. može se pripisati rizicima povezanima s prehranom, a konzumacija duhana (izravna i pasivna izloženost dimu ) drugi je po redu faktor rizika za zdravlje povezan s ponašanjem te je uzrok petine smrtnih slučajeva. Oko sedam posto smrti može se pripisati konzumaciji alkohola, a tro posto nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti.
Udio Hrvata koji tvrde da su dobrog zdravlja niži je nego u većini zemalja EU-a
U Hrvatskoj 61 posto osoba navodi da su dobrog zdravlja, a u Europi 70 posto. Osim toga, razlike u ocjenama vlastitog zdravlja osoba iz različitih dohodovnih skupina relativno su velike.
Tri četvrtine osoba s najvišim dohotkom smatra da su dobrog zdravlja, dok to isto tvrdi manje od polovine ( 44 posto ) osoba s nižim dohotkom.
Više od 70 posto života nakon 65 prolazi u bolesti
Hrvati u dobi od 65 godina, u 2017. mogli su očekivati još 17,4 godine života, međutim, više od 12 godina života u tom se razdoblju provodi uz zdravstvene poteškoće. Tri od pet ( 60 posto ) grašđana starijih od 65 godina navode da boluju od barem jedne kronične bolesti, što je više od prosjeka u EU-u.
Većina ljudi može nastaviti živjeti samostalno u starijoj dobi, ali svaka peta osoba u Hrvatskoj navela je da se susreće s određenim ograničenjima pri osnovnim svakodnevnim aktivnostima kao što su, kupanje, lijeganje ili ustajanje iz kreveta, zbog čega bi joj mogla biti potrebna dugotrajna skrb.
Vrisak.info