Otkucaji srca trebali bi iznositi između 60 i 100 otkucaja po minuti, a dok bi manje od toga moglo pogodovati cjelokupnom zdravlju, više od toga dovest će do brojnih zdravstvenih rizika i problema.
Iznenađujuće, ali kratkoročno ubrzanje otkucaja srca sasvim je prirodno, a najčešće se odvija kao posljedica emocionalnog stresa, vremena (visoka temperatura i vlažnost zraka zbog kojih tijelo mora raditi više), ali i brze promjene položaja tijela, tjelovježbe, konzumacije droga, straha, ali i zbog promjene u hormonima, navodi medicalnewstoday.com.
No, u stanju mirovanja, otkucaji srca trebali bi iznositi između 60 i 100 otkucaja po minuti.
Manje od toga moglo bi pogodovati cjelokupnom zdravlju, no više od toga dovest će do brojnih zdravstvenih rizika i problema.
Stoga, kako bi otkucaje srca u stanju mirovanja držali pod kontrolom najbolje je suočiti se s uzrokom samog problema.
Prilikom toga trenutno si možete pomoći prakticirajući:
• vježbe disanja,
• opuštanja i istezanja,
• odlazak u šetnju u prirodi
• topla, opuštajuća kupka.
S druge strane, dugoročne promjene u načinu života dovest će i do dugoročnih poboljšanja u otkucajima srca, a mogle bi se pokazati dobrima i u snižavanju otkucaja srca i prilikom fizičkih aktivnosti i stresa, kada je broj otkucaja nešto veći.
Takve promjene uključuju:
• tjelovježbu,
• hidrataciju tijela,
• ograničenu upotrebu stimulansa kakvi su kofein i nikotin,
• ograničenu konzumaciju alkohola.
Zdrava, uravnotežena prehrana uvelike će pomoći radu srca, a posebice je korisna ona koja sadrži namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama (riba, nemasno meso, orasi), vitaminima A i C, vlaknima te fenolinima i taninima koji se mogu pronaći u čajevima, kavi i crvenom vinu.
Sukladno tome, smatra dr. med. Dražen Šebetić, trebalo bi i reducirati tjelesnu težinu.
Također, dovoljno sna, boravak na zraku i u konačnici suočavanje s izvorima dugoročnog stresa, smanjit će broj otkucaja srca u mirovanju.
Vrisak.info
