Mogućnost da veliki njemački automobilski koncern Volkswagen svoju novu tvornicu automobila smjesti u Hrvatsku, premda smo se već naslušali takvih senzacionalnih najava, nije nerealna, piše Večernji list.
I premda je, doznaje se iz političkih krugova, ministar gospodarstva Darko Horvat taktički preuranjeno “izletio” s tom informacijom i vlastitim oduševljenjem nakon posjeta njemačkog mu kolege, ministra Petera Altmaiera, bolje informirani tvrde da u pregovorima s Volkswagenom “ima nečega”. I bez obzira na to što je njemački ministar s istom “aktovkom” poslije RH otišao u Srbiju. I Davor Štern, bivši ministar gospodarstva, predviđa da će se za tu njemačku investiciju od milijarde i pol eura oštro boriti Hrvatska, Srbija, BiH, Bugarska, Rumunjska, no tvrdi kako je sada Hrvatska, za razliku od vremena kraja devedesetih, kada je on bio ministar – politički spremna za takvu investiciju.
Tema jest osjetljiva, a Štern podsjeća na veliku priliku koju je RH već ispustila iz ruku kada su mu u Zagreb stigli predstavnici njemačkog Audija. Planirali su proizvoditi u novoj tvornici automobile od aluminija, pa su sa Šternom razgovarali da je smjeste u Šibenik, gdje je postojala Tvornica aluminija.
– Njihovi su zahtjevi glasili: 30 posto niža cijena struje, 10 godina oslobođenja od poreza i besplatna infrastruktura. Kada sam te zahtjeve iznio na užem kabinetu vlade, dobio sam protupitanje: Zamisli što će javnost reći. Koliko su nam mita dali da im damo te beneficije!? Nažalost, do danas se to nije promijenilo, a tada je prevladalo mišljenje da je to prezahtjevna ponuda – kaže Štern. Predstavnici Audija, znamo iz povijesti, tada odlaze u Mađarsku, za čije političare i vladu ta ponuda Audija nije bila “prezahtjevna”.
Štern misli da je Hrvatska sada ipak politički spremna za ovakvu investiciju. Kaže da se ta tvornica može napraviti, primjerice i na području bivšeg Uljanika, no ne možemo zanemariti društvenopolitički aspekt da tu tvornicu gradimo ondje gdje ima raspoložive radne snage i potencijala za razvoj.
– A to je, primjerice, zapostavljena luka Ploče u koju je uloženo mnogo novca i ima golemi potencijal razvoja, ne nalazi se usred grada, a taj zapušteni dio RH apsolutno traži pažnju i investicije – kaže Štern i objašnjava.
– U krugu od 50 km oko luke Ploče živi 500.000 ljudi, u što treba, naravno, uključiti i ljude s obje strane granice između RH i BiH. Oni uglavnom imaju dvostruko državljanstvo i svakodnevni prelazak granice nije im problem. Odatle je mnogo ljudi odlazilo na rad u Njemačku, sigurno bi se mnogi sada željeli vratiti, navodi dalje argumente Štern. Kaže da bi ta tvornica vratila prosperitet, a bila bi i izravna pomoć sigurnosti krajeva gdje živi naša dijaspora u BiH.
– U RH radna je snaga skupa, međutim ljudi koji bi dolazili iz Ravna, Ljubuškog, Čapljine zarađuju otprilike upola manje no ljudi u RH, tako da bi bili motivirani raditi u toj tvornici u RH, kaže. Nadalje, do Ploča ide i naš autoput, a dovršava se i autoput koridora 5. C kroz BiH, kao i modernizacija željezničkog koridora, za što je sve Europska unija dala već mnogo novca. Taj bi VW projekt možda dao i Aluminiju Mostar novu perspektivu, pa kada se sve ovo zajedno zbroji i stavi s ekonomskog, političkog, demografskog aspekta i svega što čini interes jedne nacije u zajedničku jednadžbu – vrlo bi se brzo došlo do modela kojim bi se VW i slične tvrtke mogle zainteresirati – tvrdi Štern.
Većina automobila proizvedenih u srednjoj Europi u izvoz odlazi putem morskih luka, dakle ima više smisla investirati u blizini tih luka. Štern spominje još jedan aspekt koji bi jako odgovarao VW-u kada je projekt na lokaciji luke Ploče u pitanju. Energetski, jer hrvatski je plinovod stigao do Dugopolja i neiskorišten je, a do Ploča nedostaje 80-tak kilometara. No VW bi mogao biti zainteresiran za lokaciju i zbog obnovljivih izvora energije.
– Na tom se području već znatno koristi snaga vjetra, a solarni paneli grade se užurbano pa bi zbog činjenice da bi pogon mogao raditi na te izvore energije konkretno VW mogao nadoknaditi reputacijsku štetu koju je dobio lažiranjem podataka o ispuštanju CO2, a sada bi imao dokaz da se u svojoj novoj proizvodnji koristi obnovljivim izvorima energije – objašnjava Štern. I značajno dodaje – da ondje, oko luke Ploče, država ionako ima oko milijun “kvadrata” neiskorištene državne zemlje.
Vrisak.info
