Život u BiH sve više liči na preživljavanj jer troškovi rastu, plaće stagniraju, a potrošačka košarica postaje nedostižna.
Sve više nalikuje hodu po žici, bez osiguranja i bez mreže za spas – često se može čuti, piše Večernji list.
Troškovi života neprestano rastu, dok plaće stagniraju ili se povećavaju tek neznatno – baš toliko da promjena ne ostavi trag u novčaniku.
Mjesec kao da traje dulje nego ikad, a kućni proračun manji su nego ikad. Sve je više građana koji jedva uspijevaju podmiriti osnovne troškove – režije, prehranu, higijenu i školske potrebe.
Čak ni oni koji su do jučer pripadali tzv. srednjem sloju više ne žive bez financijskog stresa. Odlazak u trgovinu pretvara se u ozbiljnu proračunsku računicu, a svaka kupnja u izbor između onoga što je nužno i onoga bez čega se možda može.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u svibnju 2025. godine iznosila je 3178,40 KM. Istodobno, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za ožujak iznosila je 1565 KM, dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, i dalje na razini od 1000 KM. Pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom tako iznosi tek 49,24%, a minimalnom svega 31,46%.
Drugim riječima, ni polovina potrebnoga iznosa ne pokriva se prosječnom plaćom, a trećina jedva pokriva najnužnije. Uz takav nerazmjer prihoda i troškova, dodatno zabrinjava činjenica da cijene i dalje rastu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, razina cijena u svibnju 2025. godine bila je viša za 3,7% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Posebno su poskupjeli proizvodi i usluge bez kojih se ne može: hrana i bezalkoholna pića za 9,9%, zdravstvo za 6,4%, restorani i hoteli za 6,2%, rekreacija i kultura za 4,4%, alkoholna pića i duhan za 4%.
Čak su i stanovanje i režijski izdaci zabilježili blagi rast – 0,2%. I najmanji postotak promjene osjeti se u kućanstvima, koja već predugo žive na rubu financijske iscrpljenosti.
I dok se u javnosti ističe kako je Bosna i Hercegovina među državama s najnižim ukupnim cijenama u Europi, 53% prosjeka Europske unije prema Eurostatu, analiza strukture cijena otkriva potpuno drugačiju sliku.
Hrana i bezalkoholna pića dosežu 83% prosjeka EU-a, cijene odjeće 98%, a cijene obuće čak 104% prosjeka. Dakle, dok su plaće višestruko niže nego u državama članicama EU-a, mnoge su cijene gotovo izjednačene, a ponegdje čak i više.
U regiji više cijene hrane imaju samo Hrvatska (104%), Albanija (100%) i Crna Gora (84%). Niže cijene bilježe Sjeverna Makedonija (73%) i Bugarska, dok je, kad je riječ o odjeći, BiH skuplja čak i od Srbije (90%), Crne Gore (94%) i Sjeverne Makedonije (78%). Kad je riječ o obući, BiH je iznad prosjeka EU-a, a skuplja je i od svih susjednih zemalja.
Cijene energenata su među rijetkim kategorijama gdje BiH još zadržava prednost – one iznose 51% prosjeka Europske unije. Usporedbe radi, u Crnoj Gori su na 46%, a u Srbiji 49%. Ipak, niske cijene energije slaba su utjeha onima koji više ne mogu napuniti hladnjak osnovnim namirnicama.
Cijene više, kvaliteta niža
Usluge restorana i hotela u BiH dosežu 75% europskog prosjeka, što je skuplje nego u Crnoj Gori (66%), Albaniji (52%) i Sjevernoj Makedoniji (50%), ali ipak ispod razine Hrvatske (95%). No, za sve veći broj građana odlazak u restoran postaje luksuz kojem se pribjegava samo u posebnim prilikama – ako i tada.
Na sve to nadovezuju se i iskustva iz svakodnevice.
– Cijene prehrambenih proizvoda u BiH nerijetko su više nego u Njemačkoj ili Austriji, a o kvaliteti da i ne govorimo – objasnio je za Nezavisne novine Jovan Vasilić iz Udruge potrošača “Zvono” te dodao: – Moja djeca žive u inozemstvu i svaki put kad dođu kući, ne mogu vjerovati koliko su ovdje proizvodi skupi i slabije kvalitete.
U takvom kontekstu svakodnevica mnogih svodi se na puko preživljavanje. Potrošnja se svodi na osnovno, a planiranje mjeseca na pitanje – ne koliko ćemo potrošiti, nego kako ćemo preživjeti. I tako iznova, od prvog do prvog.
Vrisak.info
